Blagoslovom drvenog spomen križa nedaleko od mjesta puknuća savskog nasipa kod Rajevog Sela danas je obilježeno godinu dana od katastrofalnih poplava u županjskoj Posavini. Toga 17. svibnja Sava je dosegla svoj povijesni maksimum od 1194 centimetra te je nasip popustio na dva mjesta. Došlo je do poplava tako daje područje oko Gunje, Rajevog Sela i Račinovaca danima podsjećalo na Panonsko more. Poplave su odnijele i dva ljudska života te uzrokovale oko 2 milijarde kuna ukupnih šteta kako su procijenile županijske vlasti.
- Glavna poruka koja bi trebala odavde biti upućena je da je ponovno potrebno hrvatsko zajedništvo kako bi se ovim ljudima osiguralo da ostanu živjeti na ovim prostorima. Sam popravak kuća nije dovoljno. Potrebne su investicije i razvoj gospodarstva i na tome treba poraditi ova ili neka druga Vlada, rekao je ovom prilikom potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Čuljak koji je bio i izaslanik predsjednice Republike. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić rekao je da je bio zadovoljan kada je Vlada donosila odluke oko obnove poplavljenih područja ali i da je očekivao i da će biti pronađen odgovor na pitanje kako oporaviti gospodarstvo u ovom dijelu Hrvatske.
– To se do sada nije dogodilo. Ovaj prostor je između 2001. i 2011. godine izgubio 6.000 stanovnika i ako mu se ne pomogne, poglavito u oporavku poljoprivrede, stanovnika će biti još manje, rekao je Galić. Među okupljenima bio je i Mladen Đaković koji je inicirao podizanje tužbe dijela mještani protiv države. Oni su i na taj način tražili da se pronađe krivac za pucanje nasipa ali i da stradale obitelji budu pravično obeštećene.
- Tužbu je podnijelo oko 700 stradalih obitelji, a obratili smo se Europskom sudu pravde u Strasbourgu. Smatramo da Hrvatske vode nisu sve učinile da zaštite naselja uz nasip. Ostalo je ovdje niz otvorenih koja još čekaju odgovore. Podsjećam na prvu žrtve poplave koja je pronađena 18. svibnja, a koju nitko nije identificirao iako je ministar unutarnjih poslova tada izjavio da se riječ o 31-godišnjem mladiću, istakao je Đaković dodajući kako mještani neće odustati od svojih zahtjeva. Pravoslavni svećenik Predrag Azap ukazao je novinarima i kako je pravoslavna crkva svetoga Prokopija u Rajevom Selu, sagrađena 1874. godine, jedini javni objekt na stradalom području koji nije ušao u obnovi.
– Voda u crkvi je dosezala dva metra tako da je pričinjena znatna materijalna šteta. Unatoč tome crkva još nije ušla u obnovu, rekao je Azap koji je administrator parohije u Rajevom Selu. Obljetnica poplave bila je prilika i da se mještani podsjete tih dana od svakodnevnog rasta vodostaja Save do puknuća nasipa , a zatim i dana provedenih po sportskim dvoranama, kod prijatelja, poznanika ali i na kraju obnove i vraćanja u svoje domove. Do sada je u obnovu obiteljskih kuća uloženo oko 300 milijuna kuna s tim da se očekuje kako će ta brojka u konačnici doći i do 500 milijuna kuna. Do danas je pokrenut postupak za obnovu 2.204 poplavljenih kuća s tim da su radovi na obnovi završeni na 1.557 poplavljenih kuća. U tijeku je obnova 611 kuća. Vlasnicima kuća isplaćeno je 60,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Obnovljeni su i javni objekti poput škola, domova zdravlja i drugih objekta javne namjene. Međutim, još uvijek je nepoznato tko je krivac za puknuće nasipa. Tijekom zadnje posjete Gunji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina rekao je kako se istraga i dalje vrši te da je provode nadležne institucije. Nasip je pukao na dijelu koji je obnavljan prije četiri godine. Pukao je u dužini 30 metara da bi prodorom savskih voda mjesto puknuća u konačnici proširilo se na oko 120 metara. Nasip je probijen u dubinu čak 12,5 metara. Međunarodno stručno povjerenstvo koje je formirano nakon katastrofe utvrdilo je da je nasip puknuo zbog hidrološkog sloma podnožja samoga nasipa. Sami mještani nisu uvjereni u njihov nalaz.
>> Godina dana od najveće poplave u novijoj hrvatskoj povijesti
spasiše beograd potopiše hrvatsku,, eto vam vlade