Drugi najprometniji aerodrom u Hrvatskoj još čeka svojeg velikana čije bi ime stajalo uz ono službeno, Zračna luka Split. Davanje splitskom aerodromu imena nekog velikana svakako ne bi bilo tek ures jer njegove piste jedna su od vrata Hrvatske kroz koja svake godine prolazi masa turista.
Taj često puta i prvi susret trebalo bi povezati s velikim imenom iz povijesti koje je važno ne samo za Hrvatsku već i za svijet. Inicijativa Večernjeg lista kaže: zašto to ne bi bio Faust Vrančić?
UNESCO je upravo njegovom proglasio 2015. godinu, i to u povodu 400. godišnjice tiskanja knjige “Machinae novae”. Nedvojbeno, riječ je o jednom od naših najvećih izumitelja koji je zapravo autor jedne naprave koja se često pripisuje Leonardu da Vinciju. A to je, dakako, padobran. Homo volans zvala se njegova konstrukcija padobrana za koji se pretpostavlja da je i iskušan, i to skokom s jednog tornja u Veneciji. U “Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica”, dakle “Novim strojevima Fausta Vrančića Šibenčanina, opisanim latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim jezikom”, za koju se pretpostavlja da je tiskana 1615. godine, detaljno je prikazan pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o njega je ovješen čovjek, padobranac jer i cijela konstrukcija doista nalikuje padobranu. Jasno, riječ je o nečemu izravno povezanom sa zrakoplovstvom i zrakoplovima.
No bilo bi gotovo banalno reći kako je to osnovni razlog prijedloga imenovanja Zračne luke Split imenom Fausta Vrančića. Zračne su luke mjesto koje na najizravniji i najbrži način spajaju sa svijetom. A Faust je Vrančić u svakom smislu bio svjetskim čovjekom. Uz brojne druge izume poput mlina s pomičnim krovom, magarećeg mlina, mosta od zvonovine, željeznog mosta, mosta s jednim užetom, što je zapravo prvi poznati nacrt žičare, svemu treba pridodati i preteču zamašnjaka, sve zajedno je u spomenutom njegovu djelu navedena 61 konstrukcija za koje je smatrao da su izvorno njegove. Već se i iz Novih strojeva vidi da je Vrančić baratao s nekoliko jezika, u Veneciji je 1595. godine tiskan “Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae”, odnosno “Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga” što je prvi hrvatski rječnik uopće.
Jezike je Faust Vrančić morao poznavati po prirodi stvari jer je dugo godina službovao izvan domovine. Svjetski čovjek uistinu. Inicijativa za davanje njegova imena Zračnoj luci Split potekla je upravo u njegovoj godini, 2015., a stigla je iz Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, od prof. dr. Gojka Nikolića. U obrazloženju se navode još neke činjenice zbog kojih Faust Vrančić zaslužuje dobiti svoju zračnu luku, imaju je i Leonardo da Vinci u Rimu te Abbas Ibn Firnas u Bagdadu, oba su učenjaka radila na čovjekovu letu. Iako je Vrančić Šibenčanin, po baki je Margareti, inače sestri znamenitog biskupa Ivana Statilića, Trogiranin, a Zračna je luka Split nedaleko upravo od Trogira. Već su ga i Državna nagrada tehničke kulture te nekoliko spomenika nedvojbeno označili hrvatskim. Sasvim ispravno i potrebno, jer nije rijetkost da ga se prisvaja u Mađarskoj i Italiji gdje je službovao. Aerodrom bi ga nedvojbeno učinio i svjetskim.
Zračna luka Split treba se zvati "Zračna luka Split".