Dvanaest godina nakon što je u Hrvatskoj odobren prvi takav kredit građani su se riješili švicaraca, ali tek počinje velika borba banaka i države tko će u konačnici platiti trošak konverzije. Radi se o približno 7 milijardi kuna otpisane glavnice koje je zakonodavac prebacio na banke. One će pak učiniti sve da ga proslijede hrvatskoj državi.
Blizu odluke da tuže
Hrvatski Ustavni sud u studenome prošle godine već je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zakona koji su bili osnova za konverziju. Slanjem prijedloga za mirno rješavanje spora RBA i Erste banka poduzele su i određene pravne radnje koje su preduvjet za pokretanje arbitraže u Americi. Povrh toga, mjesecima se unutar Europske komisije raspravlja o podizanju tužbe protiv Hrvatske zbog povrede prava EU, i to na Sudu Europske unije u Luxembourgu.
Prije nego što tužba ode u Luxembourg, pravila nalažu da se državi omogući da se očituje o navodnim povredama prava Unije te ih sama otkloni. Dođe li do tužbe, a sud utvrdi da je došlo do povrede obveze države članice, Hrvatska bi morala reagirati bez odgode. Za državu bi, svakako, tužba Europske komisije bila neugodnija jer u tom slučaju na suprotnoj strani ima ključnu europsku instituciju. Konačne se presude mogu čekati godinama, no hrvatska Vlada, ali i parlament, sada moraju donijeti odluku hoće li vruć krumpir prebaciti na sudove i odvjetničke timove ili će se pokušati nagoditi s bankama i izbjeći vrlo izgledne dodatne troškove.
Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija blizu je odluke da tuži Hrvatsku i, ako su te najave točne, Orešković mora brzo reagirati. Većina stručnjaka smatra da će banke dobiti sudski spor, samo to ne znači da će dobiti i mir. Milanovićeva Vlada krivo je računala da se zbog poslovnih odnosa s državom banke neće odvažiti na tužbe, a ako ih dobiju, odgovorila bi im novim porezom. Onog dana kad je hrvatski Ustavni sud propustio privremeno odgoditi konverziju do konačne ocjene o ustavnosti postupka, trošak konverzije prestao je biti problem dužnika i postao je problem države i banaka. Nitko ne očekuje da bi banke mogle naknadu štete potraživati od dužnika, ali zato bi teretile državni proračun svotom koja nosi dva posto godišnjeg BDP-a.
– Bilo bi dobro kad bi Vlada ušla u nagodbu jer je konverzija provedena na način koji je bio riskantan i neozbiljan prema državi. Porez na aktivu ne može biti ozbiljan odgovor za ovakav problem – mišljenje je Miljenka Giunija, pravnika i financijskog sudskog vještaka.
Zatražiti stav Sabora
Udruga Franak ustraje u stavu da su banke prevarile dužnike te traži da se odmah počne pripremati zakon o oporezivanju banaka. Iako su je dočekali prijedlozi banaka za mirno rješenje spora Oreškovićeva Vlada nije se izjasnila hoće li se pokušati dogovoriti ili će pustiti banke da tuže pa što bude. Proceduralni će je rokovi, međutim, natjerati da se izjasni. Za Vladu bi bilo mudro da cijeli problem iznese pred parlament te odgovornost za tu financijski tešku i politički škakljivu odluku podijeli sa zastupnicima.
Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić odmah na prvu kaže kako je zakon jednoglasno podržan u Saboru pa bi se nova Vlada trebala tako i postaviti prema njemu.
– Imali smo plan kako se nositi s mogućim tužbama banaka jer kod ovakvih odluka nema idealnog rješenja. Za očekivati je da će i nova Vlada pronalaziti mehanizme kroz koje će sanirati moguće posljedice bankarskih tužbi – kaže Miljenić i dodaje kako banke moraju shvatiti da država postoji da bi se zaštitili građani.
Miljenko Giunio, međutim, upozorava da je ta zaštita stigla prekasno i na pravno problematičan način.
– Banke su poslovale u uvjetima koje im je omogućila država i, ako su postojale ekstrazarade, one su greška sustava, trebalo ih je ispravljati na vrijeme – ističe Giunio.
>>Hypo banka u BiH otpisuje od 30 do 50 posto kredita u švicarcima
>>DORH odbio koordinatora Udruge Franak
Bankama koje šibicare u Hrvatskoj treba uvesti porez na aktivu kako je to u većini europskih zemalja