Nacrt zakona o naknadi '"izbrisanima", koju je izradilo slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova, "ne rješava ništa, niti se njime regulira status", očajni su u Građanskoj inicijativi izbrisanih stanovnika.
I dok Slovenija najavljuje da će izdvojiti 76 milijuna eura za odštete građanima koji nisu slovenski državljani iz bivših jugoslavenskih republika koje je početkom 1992. izbrisala iz registra stanovništva iako su tada živjeli u Sloveniji, javlja slovensko Delo, "izbrisani" poručuju da neće pregovarati sa slovenskim vlastima već će pravdu potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Odštete od 40 eura za svaki dan "bez ikakva statusa" dobit će oko 8000 od gotovo 26.000 osoba koje su tom mjerom bile pogođene, predviđa zakon koji će slovenska vlada poslati u parlament, kako bi bio usvojen ove godine.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Gregor Virant izjavio je da su očekivanja predstavnika "izbrisanih" viša, ali da bi vlada pristajanjem na sve njihove zahtjeve ugrozila javne financije. Za ispunjenje svih zahtjeva "izbrisanih" trebalo bi nam milijardu eura, a tog novca nemamo, rekao je Virant, dodavši da očekuje kako će se s rješenjem za odštete u zakonu koji je predložen složiti i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu koji je prošle godine naložio Sloveniji da do 26. lipnja ove godine donese nacrt odšteta za "izbrisane".
Istom je presudom naloženo da se nekolicini pojedinaca iz skupine "izbrisanih" koji su Sloveniju u Strasbourgu tužili zbog kršenja ljudskih prava isplati po 20.000 eura zbog pretrpljene štete.
>>Sud odobrio po 20.000 eura odštete "izbrisanima" u Sloveniji
