Američka agencija Moody’s smanjila je kreditni rejting Slovenije i to čak tri stupnja, sa A2 na Baa2, čime se susjedna zemlja našla na samo dvije razine iznad statusa “smeće”. Uza smanjeni rejting Moody’s je Sloveniji dodijelio negativnu perspektivu, koja označava da Ljubljani prijeti daljnje rušenje sposobnosti za povoljno zaduživanje. Moody’s je lošu ocjenu pripisao sporom tempu uvođenja reformi u Sloveniji te rastu proračunskog deficita i trajnim rizicima u bankarskom sektoru. Ulje na vatru dolijevaju i rastuće špekulacije da će Slovenija trebati paket pomoći, a komentirajući odluku, Moody’s je naveo kako pogoršanje gospodarskog okruženja u Sloveniji povećava vjerojatnost da će u budućnosti Slovenci morati tražiti vanjsku pomoć.
Bezvrijedne obveznice
Slovenija je tako jedan stupanj iznad Hrvatske kojoj je Moody’s proljetos zadržao rejting Baa3. A taj je rejting samo korak od Ba1 – “junk” statusa. A rejting “smeće” znači da se investitorima ne preporuča kupovanje državnih obveznica jer su bezvrijedne. Obveznice na toj razini nisu više investicija nego čista špekulacija.
Još se početkom srpnja počelo šuškati da će Slovenija biti šesta zemlja koja će morati zatražiti pomoć iz europskog fonda spasa. Tada je vlada u Ljubljani negirala kako će morati tražiti pomoć Bruxellesa i MMF-a.
“Slovenska se vlada posljednjih mjeseci bori s višim troškovima financiranja i ograničenim pristupom financijskim tržištima,” komentira Moody’s. Istodobno sve banke u zemlji ovise o novcu iz Europske središnje banke.
“Naime, postoji velika vjerojatnost da će tri najveće banke u zemlji, Nova Ljubljanska banka (NLB), Nova Kreditna banka Maribor (NKBM) i Abanka Vipa zatražiti ubrizgavanje kapitala od vlade od dva do osam posto bruto domaćeg proizvoda,” analizira Moody’s. A dva do osam posto BDP-a znači da će slovenskim bankama trebati od 713 milijuna eura do 2,85 milijardi eura pomoći.
Slovenija je u lošoj financijskoj situaciji zbog slaboga gospodarskog rasta. Vlada ne drži proračunski deficit pod kontrolom koji je sada otprilike 4,3 posto BDP-a, a vjerojatno će se u tekućoj godini, unatoč strogim mjerama štednje, zadržati iznad 3,5 posto BDP-a, što je 0,5 posto iznad granice koju propisuje Maastricht.
Deficit do 28% BDP-a
Ugledni slovenski ekonomist Jože P. Damijan nedavno je izjavio da Slovenija ima samo dva izbora: ili će cijela država ići pod kišobran spasa EU ili će, slijedeći primjer Španjolske, tražiti samo pomoć za banke. Damijan procjenjuje da se obujam loših kredita u slovenskim bankama kreće od šest do osam milijardi eura, a čišćenje tih “zagađenih područja” slovenski bi proračunski deficit digao na 20 do 28 posto BDP-a. To će povećati prinose slovenskih državnih obveznica na čak 12 posto.
To su kamatne stope, koju ni jedna država ne može financirati srednjoročno, a još manje dugoročno. Slovenija će u ovom slučaju, slijedeći primjer Grčke, Irske, Španjolske, Portugala i Cipra, morati tražiti pomoć EU-a. Očito je da će pod kišobranom spasa EU u idućim mjesecima biti sve tješnje.
Mnoge zemlje imaju probleme sa nenaplativim dugovima. Mi takodje. Problem je da su svi ti dugovi uglavnom vezani za nekretnine koje su daleko precijenjene.