Krajem srpnja 1969. godine Slovenija je postala prva jugoslavenska republika koja se javno suprotstavila odluci savezne Vlade. Povod velikom nezadovoljstvu u Sloveniji bila je odluka koji je Savezno izvršno vijeće (SIV), na čijem je čelu bio Slovenac (!) Mitja Ribičič, donijelo polovicom srpnja, a prema njoj se iz zahtjeva za četvrti zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj ispustilo financiranje gradnje autoceste Postojna – Razdrto i Hoče – Levac.
Jugoslavensko vodstvo bilo je u šoku, a javnost je o bujici slovenskih prosvjeda saznala tek 30. srpnja kada je dnevni list Borba javio da "sva republička i lokalna sredstva informisanja u Sloveniji povodom ove odluke već četvrti dan donose protestne napise i izjave pojedinih funkcionera".
KRIZE U SFRJ
Ako krajiški Srbi nisu mogli dobiti državu, nemogu ni herceg Bosanci