Zbog bojazni da će se izbjeglička kriza nastaviti tijekom zimskih mjeseci, a u proljeće migrantski val dodatno ojačati, Slovenija nastavlja s postavljanjem žičane ograde prema Hrvatskoj, unatoč dosadašnjim hrvatskim prosvjednim notama i nezadovoljstvu lokalnog stanovništva uz granicu, navode danas slovenski mediji, te iznose nepotvrđeni podatak da vlada premijera Mire Cerara planira postaviti oko 550 kilometara ograde na granici koja je duga 671 kilometar.
Nakon što su nevladine udruge i neki ugledni intelektualci u petak prosvjedovali protiv postavljanja bodljikave žice uz rijeku Kupu koja je u više od trećine toka prirodna granica između dviju država, te najavili predstavku ustavnom sudu kako bi se ispitala njena opravdanost, popodne će tamošnje općine posjetiti Boštjan Šefic, državni tajnik zadužen za migracije, te pokušati objasniti važnost vladine odluke za nacionalnu sigurnost, piše ljubljansko "Delo".
Isto tako, vlada je u kontaktu s predstavnicima lokalnih vlasti na slovenskoj obali, gdje su također prisutne ocjene da će žičana ograda u krajevima ovisnima o turizmu izazvati gospodarske štete, štetiti odnosima s Hrvatskom i arbitražnom postupku određivanja granice na kojemu Slovenija još uvijek inzistira, piše vodeći slovenski list.
Ured za komunikacije slovenske vlade u vezi s tim primjedbama jučer je ponovio kako se radi o privremenoj zaštitnoj mjeri zbog izbjegličkog vala, a ne prejudiciranju granice.
"Cilj postavljanja tehničkih barijera jest regulacija migracijskog priljeva, a nikako demarkacija granice. Ta je mjera potrebna za zaštitu države, stanovnika i imovine. Ograda je potrebna kako bi se osigurala sigurnost migranata i izbjeglica i spriječilo pogoršanje humanitarne situacije", navela je slovenska vlada u priopćenju za javnost.
Vlada je lokalne vlasti u Kopru obavijestila da će nakon priprema izvršenih ovih dana, danas početi postavljati ogradu uz rijeku Dragonju, odnosno kanal Svetoga Odorika, ali ne na području parcele kontroverznog stanovnika općine Buje Joška Jorasa jer to područje smatra spornim iako na njemu jurisdikciju provode hrvatske vlasti, a kako se ne bi naškodilo turizmu na području Istre uz same se granične prijelaze neće postavljati bodljikava žica nego panel-ograde.
Unatoč objašnjenjima, u tom je dijelu Slovenije dosta nezadovoljstva širenjem ograde prema moru, pa "Delo" citira neimenovanog seljaka kojemu je žica već zapriječila put do njegove parcele: "Nadam se da je to zadnja glupost koju je napravila Cerarova vlada".
Ogradu na području obalnih općina danas će postavljati koparsko poduzeće "Okolje" čiji su djelatnici buldožerima već pripremili teren, piše list.
Slovenija je najprije najavljivala da će zbog opasnosti prelijevanja izbjegličkog vala zelenom granicom postaviti 80 kilometara žičane ograde, ali je do sada postavila 120 kilometara, a prema nekim neslužbenim podacima ukupno će zagraditi 550 kilometara graničnog područja jer ostatak granice zbog konfiguracije terena za to nije pogodan, navode slovenski mediji koji se pozivaju na neslužbene ocjene.
Mađarska je do sada Sloveniji isporučila 24.000 koluta bodljikave žilet-žice, što je dovoljno za 240 kilometara ograde, a zbog opsežnosti posla ogradu više ne postavlja samo vojna inženjerija nego i poduzetnici, piše u subotu ljubljanski "Dnevnik".
Tako je posao postavljanja više desetaka kilometara ograde na jednom graničnom sektoru dobilo poduzeće iz Celja, ali ne na natječaju nego izravnom pogodbom, piše list.
Direktor spomenute privatne tvrtke Bojan Plohl potvrdio je za list da je dobio posao vrijedan 250.000 eura, ali je dodao da su svi ostali podaci tajna i da ne može reći na kojem sektoru granice radi.
"Postavljamo bodljikavu žicu koju je kupila vlada", kazao je Plohl. Njegova se tvrtka inače bavi izradom i postavljanjem ograda, pa je njima opremila više bolnica i drugih javnih ustanova, ali je na primjer izradila i ogradu za zoološki vrt u Ljubljani, kako se pohvalio.
Na ministarstvu unutarnjih poslova potvrdili su da je sklopljeno više poslova s vanjskim izvođačima zbog "opsežnosti radova, a ponavljaju i to da je cilj cijele operacije regulacija izbjegličkog toka i sigurnost države i stanovništva.
"Ograda je neophodna kako bi se spriječila neposredna opasnost pri prelasku državne granice i osiguralo adekvatno usmjeravanje migracijskog toka. To je posebno važno jer se očekuje povećani dolazak migranata, pa bi mogli biti ugroženi sigurnosni interesi Slovenije", navelo je ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju za ljubljanski list "Dnevnik".
Odluka vlade o tome tko može sudjelovati u postavljanju ograde na granici s Hrvatskom klasificirana je kao državna tajna. "Dnevnik" je neslužbeno doznao kako na tome smiju raditi samo slovenski državljani i da bodljikava žica nije nabavljena kroz sustav javne nabave, kako predviđa zakon, nego preko državne direkcije za robne rezerve. Isti je državni zavod kupovao i montažne krevete za smještaj migranata, tako da vlada vlada ne smatra spornim što je koristila takav način nabave i u ovom slučaju, navodi list.
Osim od Mađarske koja ima velike kapacitete za proizvodnju žičane ograde takvog tipa, Slovenija je manje količine žice kupila u Poljskoj, a nešto naručila i kod domaćih proizvođača, tvrdi "Dnevnik".
>> Slovenija uskoro postavlja žičanu ogradu i na područje Istre?
>> Hrvatska Sloveniji uručila petu prosvjednu notu
Još jedan uspjeh velikog vođe i njegova ministra unutarnjih poslova. Hrvatska fizički odjeljena od ostatka EU-a.