Hrvatska susjednoj Sloveniji duguje 142 milijuna eura, uz uračunate kamate! Tako barem tvrde Slovenci u vodećem listu Delo, naglašavajući kako je dug nastao zbog “nepodmirenih računa koji su ostali prilikom zamjene imovine državnih željeznica”. Taj bi dug, kako prenosi list, Slovenci mogli aktualizirati jer Hrvatska podržava tužbe protiv Ljubljanske banke zbog poznate afere neisplaćenih deviznih štednji.
Teritorijalno načelo
Riječ je, navodi slovenski medij, o gubitku koji je Slovenija imala do 1990. godine na prugama koje prolaze kroz Istru – Kozina – Rakitovec – Pula, Lupoglav – Raša, kao i Šapjane – Rijeka. Tadašnje nove vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji po teritorijalnom su načelu dogovarale da upravljanje istarskim prugama preuzmu Hrvatske željeznice, a upravljanje prugama u Prekmurju, koje se do tada obavljalo iz Zagreba, preuzmu Slovenci. No, dogovor je, kako je opisano, bio “asimetričan jer je imovina kojom su upravljali Slovenci bila veća, a usto je i slovensko željezničko poduzeće na tim relacijama imalo gubitke.”
Dogovor u Mokricama
Od duga koji su izračunali susjedi 100 milijuna eura odnosi se na zabilježene gubitke istarskih željeznica od 1974. do 1990. godine, ostatak se pripisuje stambenom fondu spomenutih željeznica koji je prepušten Hrvatskoj. Delo navodi da je zamjena imovine željeznica po teritorijalnom načelu ugovorena na sastanku tadašnjih ministara u Mokricama 1990., o čemu postoji i protokol, ali da se pitanje nadoknada za gubitke istarskih željeznica kasnije nije mnogo isticalo jer se očekivalo da će to biti riješeno u sklopu sukcesije država bivše Jugoslavije. Već 22 godine to se pitanje na sastancima nikada nije otvaralo, a sada bi se na njemu moglo ustrajati zbog hrvatskog inzistiranja da se riješi pitanje Ljubljanske banke.
Autori članka također ističu kako potpun popis potraživanja koje Slovenija eventualno ima prema Hrvatskoj u ministarstvu vanjskih poslova nisu mogli dobiti. Naime, odgovoreno im je da taj predmet mora biti riješen u sklopu cjelovitog rješenja imovinskih odnosa Hrvatske i Slovenije, ali je i istaknuto kako se sve do sada to pitanje nije otvaralo ni na kakvim sastancima. Navodno dugovanje “otkrio” je odvjetnik Daniel Starman koji je krajem 1997. godine bio predsjednik Nadzornog odbora slovenskog fonda za sukcesiju, kada je, kaže, i doznao za sporni dug.
Nije cjelovita informacija odnosno to se nagurava RH zbog dugova Ljubljanske banke /quote/List navodi da je sporazum o zamjeni imovine željeznica po teritorijalnom načelu zaključen na jednom sastanku tadašnjih ministara prometa u Mokricama (Slovenija) 1990. godine, o čemu postoji i protokol, ali da se pitanje nadoknada za gubitke istarskih željeznica kasnije nije mnogo isticalo jer se očekivalo da će to biti riješeno u okviru sukcesije država bivše Jugoslavije. List navodi da bi to pitanje sada moglo biti bilateralno otvoreno zbog inzistiranja Hrvatske na problemu Ljubljanske banke.