Sljedeći materijal čiju bi nestašicu čovjek mogao osjetiti jest – pijesak

Ideš.. Pa sad Arapi ne bu ju bili samo šeici od nafte, neg i od pijeska.

Mi Hrvati ga možemo izvoziti, toliko su nam ga političari bacali u oči da neznamo kamo više s njim

e sad budu digli cijenu ipjeska jer se bude uvozio sa marsa i to još crveniiii po malo skupljoj cijeni

“Znanstvenici” i “ strucnjacu” testiraju teren za slijedecu paniku smaka svijeta jer I njima postaju nebulozno gurati CO2 do beskraja kada sva hrana za sva ziva bica na planeti nastaje iz CO2.

ima ga u svim rijekama-toliko mnogo da stalno imamo poplave

U proizvodnji cementa se može potrošiti nešto preko pola milijarde tona pijeska. Ostatak se troši u proizvodnji betona i ostalim građevinskim radovima. Tamponi i sl... al’ tu se ne radi o samom pijesku, već sveukupnom agregatu. Od kojega je pijesakk samo manji dio. Kemijsko-mineraloški sastav je isti, ali pijesak se računa dio agregata koji je ostatak na situ 0 i maksimalno 0-4mm

mogao se autor pozabaviti industrijom oporabe, recikliranja, pa vidjeti da u tom segmentu postoje strahovite rezerve materijala. recimo mi u hrvatskoj. imamo stotine tisuća starih objekata, koji se neće više nikad koristiti, preskupo ih je obnoviti, bolje srušiti pa sagraditi nove. al imaju materijala, ima tu cigle, nešto betona, opeke... taj materijal se da iskoristiti za neke druge stvari, za koje sad trošimo čiste mineralne sirovine. nasipavanje puteva šljunkom, da bi traktori mogli na polje. što smeta usitnjenoj opeci, crijepovima..? najbolje da radimo objekte od drva. kao nekad.