Da u Slavoniju po radnike hrle ugositelji i hotelijeri s Jadrana, nije ništa novo, no u nju se zaputila nedavno čak i komunalna tvrtka iz Dubrovnika.
– Traže pet radnika za čišćenje ulica i odvoz smeća jer u sezoni je više posla, a ne mogu u Dubrovniku naći dovoljno djelatnika za te poslove – otkriva nam Željko Bugarić, predstojnik Regionalnog ureda HZZ-a u Osijeku.
Toplo vrijeme ubrzalo je i predsezonu pa počinje već prije Uskrsa. U “lov” na radnu snagu poslodavci su krenuli još u studenom, a posljednja tri tjedna nije bilo dana da netko od njih nije pokucao na vrata osječkog biroa. Tridesetak im je poduzetnika do sada ponudilo ugovore na tri, četiri ili više mjeseci.
Između 3100 i 3200 nezaposlenih iz Osječko-baranjske županije spakirat će, tako, kovčege i otputovati na sezonski rad. Toliko ih je zarađivalo kruh na Jadranu i prošle te pretprošle godine. No “morski” poslodavci traže i više od te brojke.
Već peta sezona
– Nije uvijek lako naći iskusnog i stručnog radnika. Najtraženiji su konobari i kuhari, ali prvenstveno obrazovani, majstori, ne pomoćni radnici – nastavlja Bugarić. Vrstan kuhar u džep stavi od 7000 do 12.000 kuna na mjesec. Kada se vrate kući, na birou ih anketiraju, no nisu obvezni navesti točan iznos plaće. Kuhari ipak često napišu kako su zarađivali više od 10.000 kuna. Konobarima isplate nešto manje, no njihovoj plaći pribrajaju se napojnice. Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu, po podacima kojima raspolaže portal Moj posao, trenutačno iznosi 4176 kuna. No ima i boljih prilika. Za pomaganje u restoranu, dočekivanje gostiju i čišćenje apartmana u Vili Jagodna na Hvaru poslodavac nudi 6000 kuna na mjesec. Hranu i smještaj ne oduzimaju od plaće.
– Radili su kod nas i Slavonci, ali i ostali. Svugdje ima svega, događa se i da se odmah vrate kući. Ili se djevojke udaju pa ne žele više odlaziti od kuće na sezonski rad – kaže Petar Hraste iz Vile Jagodna. U privatnoj su uvali na Hvaru, u mirnom zaljevu pa mladi ne žele lako mijenjati grad za, karikira on, “karantenu”.
Osječanki Lovorki peta je ovo sezona koju će provesti na obali. Radila je prvu na Hvaru, a potom tri godine na Malom Lošinju.
Lokalnih radnika nema
– U razgovoru s poslodavcima shvatila sam da vole radnike iz Slavonije jer su radišni, ne sjećam se da su navodili druge razloge – kaže ova 33-godišnjakinja.
No, koliko god je, nastavlja ona, zadovoljan Slavoncima ili djelatnicima iz drugih regija, šef s Malog Lošinja često je govorio kako bi volio zaposliti i lokalne radnike. – No, nažalost ih nema – zaključuje.
Stalni su sezonci, oni koji godinama rade za istoga šefa, poslodavcima velika prednost jer ne moraju uvijek iznova uhodavati nove ljude u posao. Podržava to i država pa takvim radnicima uplaćuje određeni novac između dvije sezone. Ukupno 32.815 građana Osječko-baranjske županije bilo je, inače, bez posla u siječnju.
– Ipak, nije lako otići i živjeti daleko od obitelji, a nije to ni stalan posao pa mnogi nemaju motivaciju – zaključuje Bugarić, predstojnik osječkog HZZ-a.
>>Poslodavac s Hvara traži samo Slavonce, plaća 6000 kuna uz smještaj, hranu i plaćeni put
>>Nezaposlenost u Hrvatskoj blago smanjena u prosincu, u EU stabilna na najnižoj razini u 6 godina
e moja slavonijo...nekada su dalmatici dolazili bijelog kruha vidjeti u slavoniji a sad slavonci čiste drek po dalmaciji...pusta vam zemlja slavonska