Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Slavonac je 3000 puta posjetio kanjon Pljuskare, sam obnavlja zelenu oazu i krči put do potoka

Pljuskaru danas najčešće posjećuju planinari, a Klem je vidi kao mjesto za odmor i edukaciju.
22. rujna 2020. u 21:30 0 komentara 627 prikaza
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/12

Tri tisuće u dvadeset godina. Toliko je puta slavonskobrodski planinar Ivica Klem posjetio kanjon Pljuskare, zelenu oazu i važan geološko-paleontološki lokalitet u srcu Slavonije. Nakon teškog ranjavanja i povratka iz kome, ovaj bivši aktivni sportaš i invalid Domovinskog rata na Pljuskari je pronašao novi izvor života, novu viziju.

Ponovno je otkrio skrivene ljepote tog prekrasnog mjesta i zaključio da ih treba pokazati i drugima te je u slavonskobrodskom muzeju otvorio prigodnu izložbu fotografija i fosilnih ostataka “Pljuskara – izvor života”.

Potres zatvorio put vodi

– Tražio sam svoj put i našao sam ga. Pljuskara je meni put do istine. U Pljuskari pronalazim svoje utočište i inspiraciju, a zauzvrat čuvam njezinu ljepotu. Ona me vratila u život koji sam na svom putu tražio. Ona mi je duhovna snaga – kaže Klem, koji je sve što je napravio na Pljuskari ovjekovječio s nekoliko tisuća impresivnih fotografija, ali i s više od pet sati videomaterijala.

Računalo Novi način učenja 5 stvari koje trebate znati prije kupovine laptopa za novu školsku godinu

U stijenama, liticama i špiljama Pljuskare postoje dokazi o postojanju pradavnog Panonskog mora u vidu nalaza fosilnih ostataka. Kanjoni Pljuskare mijenjali su se tijekom prošlosti, budući da je područje Dilj gore, pod kojom je smještena, tektonski najaktivniji dio Slavonije. Izvori i slapovi na Pljuskari bili su bogati vodom sve do velikog potresa 1964., kada je kanjon presušio i pomalo pao u zaborav.

Međutim, Klem je, ni sam ne zna kako, otvorio put potoku i omogućio da kanjonom nakon nekoliko desetljeća opet poteče voda. Zahvaljujući Ivici, Pljuskara blista u svim godišnjim dobima, a svako mjesto na njoj ima svoje ime. Krakove iščupanog stabla nazvao je Hobotnica, u stablu nad potokom prepoznao je Đeram, u drugom Svjetionik. Tu su i Velika i Mala vrata, brdo Palac, Terasa, Zeleni otok, Kamene stube, Nosorog...

– Nikada ne znam što ću novo pronaći na Pljuskari, ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu i ući u priču.

1 / 12

Životna misija

Pljuskaru danas najčešće posjećuju planinari, a Klem je vidi kao mjesto za odmor i edukaciju.

– Pljuskara je idealna za organiziranje škole u prirodi za djecu, škole za male čarobnjake. Njima nije teško hodati sa mnom deset kilometara i upoznavati se sa špiljama, slapovima, stijenama, planinarskim stazama... Djecu treba voditi tamo i učiti ih o prirodi – ističe Klem.

Za Klema je priča o Pljuskari postala priča njegova života, njezino uređenje odredio je kao svoju životnu misiju. Posjećuje je gotovo svakodnevno, uređuje, čisti od mrtvih stabala, granja, lišća i kamenja.

rodilište DEMOGRAFIJA Kada će to postati državni problem: Slavonija, Gorski kotar i Moslavina sve praznije regije

– Klemove priče su istinite. Hodajući za njim po Pljuskari, imao sam priliku vidjeti i izvor života, slapove i mnoga druga mjesta kojima je on dao novi smisao. Stoga nije ni čudo da ga najbolje razumiju djeca koja su otvorene knjige i nastupaju s punim povjerenjem – rekao je Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja.

 

Sve je spremna za polaganje državne mature u Ekonomskoj i upravnoj školi Split
'Hodnici su uski, a razredi natrpani'
U splitskoj školi shrvani zbog preminule učenice: 'Upozoravali smo na ovo!'
HEINEKEN Hrvatska
UTJECAJ KRIZE
Kafići su i dalje omiljena mjesta za druženje, a evo kako na izazove pandemije gledaju hrvatski ugostitelji
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.