Iako im još hrvatski zakoni ne omogućavaju ni posvajanje, ni udomljavanje djece, ni potpomognutu oplodnju, gotovo polovica LGBTIQ osoba (46%) koje žive u Hrvatskoj želi u budućnosti imati djecu, njih nešto više od trećine (35%) ne zna još odgovor na to pitanje, a gotovo petina (19%) ne želi imati djecu.
Usvajanje djece i udomiteljstvo za gejeve i lezbijke najpoželjnije su metode formiranja obitelji, a njihovi partneri najvažniji izvori podrške za roditeljstvo. Pokazalo je to istraživanje “Putevi do roditeljstva LGBTIQ osoba u Hrvatskoj: tko želi postati roditelj i kako?” koje su na uzorku od 486 LGBTIQ osoba bez djece te njih 24 koji već imaju djecu provele Marina Štambuk sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Maja Tadić Vujčić s Instituta Ivo Pilar, Marina Milković iz Centra za socijalnu skrb Zagreb te Antonija Maričić za znanstveni časopis Revija za sociologiju. Ispitanici u dobi od 18 do 54 godine anketirani su šest mjeseci u ljeto i jesen 2016. preko interneta, njihova prosječna dob bila je 28 godina i većina sudionika istraživanja (62%) živjela je u većem gradu.
Polovica ih je bila u vezi, a gotovo dvije trećine LGBTIQ osoba izjasnile su se da su homoseksualne orijentacije, njih 22% biseksualne, 3% navelo je da su panseksualci, 6% nije navelo svoju seksualnu orijentaciju, 1% označilo ju je kao “ostalo”... Kad se gleda obrazovna struktura ispitanika, više od trećine njih bili su studenti (37%), oko 30% ih je završilo fakultet, a njih 40% ima završenu srednju školu. Polovica ih je zaposlena. Među petinom koja se izjasnila da ne želi djecu u prosjeku su stariji. LGBTIQ osobe koje žele u budućnosti imati djecu imaju i veću podršku obitelji, prijatelja i drugih osoba u usporedbi s onima koji ne žele djecu.
Trećina ispitanika koji ne žele imati djecu ne žele ih jer drže da su djeca velika odgovornost, da bi im bila ograničena osobna sloboda. Većina od 24 LGBTIQ osoba iz istraživanja koje imaju djecu postale su roditelji u prijašnjim heteroseksualnim vezama, a među ispitanicima koji su pokušavali postati roditelji najčešće je korištena metoda potpomognute oplodnje. Iako je u Hrvatskoj potpomognuta oplodnja zakonski moguća samo za heteroseksualne parove, homoseksualci mogu otići u inozemstvo u zemlje koje je omogućavaju i za njih. Sad kad znamo kako stoje stvari s motivacijom i željom LGBTIQ osoba za roditeljstvom, bitno je znati i kakvi su stavovi heteroseksualne većine u odnosu na lezbijke i gejeve koji žele postati roditelji.
Istraživanje “Stavovi heteroseksualnih osoba u Hrvatskoj prema pravu na roditeljstvo lezbijki i gejeva: efekt tradicionalnog stava prema rodnim ulogama” objavljeno u Reviji za sociologiju, provele su Željka Kamenov, Aleksandra Huić, Margareta Jelić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Istraživanje je provedeno preko interneta na uzorku od 992 heteroseksualca iz Hrvatske, zapravo većinski iz Zagreba, u dobi od 18 do 79 godina, među kojima je bilo 70% žena. Većina anketiranih heteroseksualaca – 79,9% ima završeni fakultet, u gradovima živi 87,5%, a od toga čak 60% živi u Zagrebu. U prosjeku su stari 34,5 godina.
Njih nešto više od trećine (36,6%) ima djecu. Istraživanje je pokazalo da ispitani heteroseksualci manje podržavaju roditeljska prava gej muškaraca nego lezbijki te da žene imaju pozitivnije stavove od muškaraca prema roditeljskim pravima i gejeva i lezbijki. Prava lezbijki i gejeva na roditeljstvo više podržavaju manje religiozne osobe i ispitanici lijevog političkog opredjeljenja te oni koji žive u izvanbračnoj zajednici. Negativnije stavove prema pravu na roditeljstvo gejeva i lezbijki pokazali su heteroseksualci koji su tradicionalniji te oni koji su i sami roditelji.
Video: Pride Split
Ja želim imati Audi Q3?