Kao što je uobičajeno da u ljetno vrijeme temperature prelaze tridesetak Celzijevih stupnjeva, tako je uobičajeno da na hrvatsko-slovenskoj granici kolone automobila koje čekaju na prelazak između te dvije zemlje dosežu po pet, šest, sedam, a nerijetko i više od deset kilometara. Ljudi tako usred ljetne žege znaju čekati i po pola dana kako bi prešli s jedne na drugu stranu. Od svibnja 2022. godine te kolone, izgledno je, postat će još veće.
Nakon virtualnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica Europske unije, održanog početkom tjedna, donesena je odluka o uvođenju interoperabilnosti više informacijskih sustava u Schengenu, koja, među ostalim, predviđa pojačan nadzor ulaska državljana trećih država. Drugim riječima, svima onima koji nisu državljani članica Europske unije pri ulasku u schengenski prostor uzimat će se otisci prstiju i još neki podaci. S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nije, a Slovenija s druge strane jest članica Schengena, to znači da će se svi ti podaci uzimati na granicama tih dviju zemalja, što će dodatno opteretiti ionako preopterećene granične prijelaze između Hrvatske i Slovenije.
Cijela ta situacija neće odgovarati ni nama ni našim susjedima te će biti dodatni udar na domaće gospodarstvo i turizam, zbog čega se i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i njegov slovenski kolega Aleš Hojs zalažu za opciju da se novi sustav prebaci na vanjske granice Europske unije, što do sada očito nije dalo rezultata. Iako smo i u MUP-u zatražili komentar cijele situacije te pitali postoji li mogućnost da do takvog prebacivanja ipak dođe, odgovor do zaključenja izdanja nismo dobili. Prema neslužbenim informacijama, izgledi za tako nešto izuzetno su mali, a jedini pravi način da se goleme kolone i čekanja spriječe jest taj da Hrvatska uđe u schengenski prostor.
Riječ je ionako isključivo o političkoj odluci jer je, barem na papiru, Hrvatska za to ispunila sve uvjete. Europska komisija još je lani potvrdila spremnost Hrvatske za ulazak u schengenski prostor i dala zele no svjetlo za schengensku zonu, ali teško je predvidjeti kada će se to dogoditi. Dovoljno je samo reći da Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio schengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. Inače, samo uvođenje interoperabilnosti informacijskih sustava u Schengen odnosi se zapravo na povezivanje različitih baza podataka koje države članice koriste.
Tijela vlasti diljem EU upotrebljavaju različite baze podataka radi borbe protiv kriminala, nadzora granica i upravljanja migracijskim tokovima, ali te su baze podataka rascjepkane i nisu međusobno povezane, zbog čega postoji rizik od nedostatka informacija zbog kojih bi se, primjerice, zločinac mogao prešetavati od države do države. Uredbom o interoperabilnosti trebalo bi se pridonijeti boljem otkrivanju sigurnosnih prijetnji, boljim kontrolama na granicama i sprečavanju nezakonitih migracija i njihovu suzbijanju.
nije li načelo ujedinjenja Europskih država u EU "brži protok ljudi, roba i kapitala"? Evo, sad vidimo kako će biti "brži protok" turista iz sjevernih država EU u drugu, mediteransku članicu EU!!! Ali zato muslimanski migranti ne čekaju ni minute na prelaz granice, kamoli na uzimanje otisaka prstiju!!!!