Europska unija suočava se s nizom političkih i gospodarskih izazova koji bi mogli otežati donošenje ključnih odluka u sljedećim mjesecima. Uz pregovore o novom višegodišnjem proračunu vrijednom dva bilijuna eura i sve veće potrebe Ukrajine za financijskom pomoći, dodatnu neizvjesnost stvaraju predstojeći izbori i politička previranja u nekim od najvećih država članica.
Posljednji sastanak čelnika EU-a u Bruxellesu pokazao je koliko bi teško moglo biti postići dogovor. Nakon dvodnevnih razgovora nije ostvaren značajniji napredak u pregovorima o proračunu, a čelnici su se umjesto toga našli u neočekivano oštrom sukobu oko energetske politike. U zaključcima sastanka nije spomenuta mogućnost postizanja dogovora o proračunu do kraja godine. Dio država članica usprotivio se nastojanjima predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste da se taj rok postavi kao politički cilj, premda su novi sastanci predviđeni za studeni i prosinac. Ako dogovor ne bude postignut do kraja 2026., pregovori bi se mogli nastaviti u 2027., kada bi predizborne kampanje mogle dodatno smanjiti spremnost nacionalnih vlada na kompromise.
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides upozorio je da će izborni kalendar otežati postizanje sporazuma o europskom proračunu. U razgovoru za POLITICO, održanom na marginama prošlotjednog sastanka Europskog vijeća, podsjetio je da su europski čelnici dosad polazili od pretpostavke da bi politički dogovor trebalo postići do kraja godine. "Svi su dosad razumjeli da do kraja godine moramo postići politički dogovor", rekao je Christodoulides.
Međutim, ocijenio je da španjolski izbori onemogućuju ostvarenje tog cilja. Upozorio je i na dodatne poteškoće koje bi mogli donijeti izbori u Francuskoj, Italiji i drugim državama tijekom sljedeće godine. Španjolski parlamentarni izbori zakazani su za 29. studenoga, a prema anketama, premijeru Pedru Sánchezu prijeti poraz nakon osam godina na vlasti. Predizborna kampanja odvijat će se uoči dvaju sastanaka europskih čelnika, zakazanih za 13. i 26. studenoga.
U Francuskoj se u travnju 2027. očekuje promjena predsjednika jer Emmanuel Macron nema pravo kandidirati se za treći uzastopni mandat. Prema anketama koje navodi POLITICO, među favoritima za pobjedu nalazi se čelnica krajnje desnice Marine Le Pen. U Njemačkoj jačanje Alternative za Njemačku (AfD) i pad popularnosti kancelara Friedricha Merza povećavaju neizvjesnost oko njegove političke budućnosti i mogućnosti sklapanja kompromisa na europskoj razini. U Italiji se parlamentarni izbori očekuju u listopadu 2027., no jedan od diplomata s kojima je razgovarao POLITICO smatra da bi premijerka Giorgia Meloni mogla raspisati izbore i ranije.
Te četiri države zajedno čine približno 60 posto stanovništva i gospodarstva Europske unije, zbog čega bi politička nestabilnost u njima mogla imati znatne posljedice za funkcioniranje cijelog bloka. "Sljedeće godine bit će još gore", rekao je jedan visoki europski diplomat za POLITICO, govoreći o izgledima za postizanje dogovora. Sličnu zabrinutost izrazila je Carla Tavares, zastupnica u Europskom parlamentu iz redova socijalista i demokrata te jedna od suvoditeljica pregovora o proračunu. "To je točno, zbog izbornog kalendara. Sljedeće će godine biti mnogo teže i u državama članicama i unutar Europskog parlamenta", rekla je Tavares.
Političke podjele unutar EU-a dolaze u trenutku kada se blok suočava sa sve većim vanjskim pritiscima. Sjedinjene Američke Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom dovode u pitanje dosadašnje transatlantske odnose, Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i aktivnosti koje europske države povezuju s kibernetičkim napadima i sabotažama, dok Kina jača kontrolu nad ključnim opskrbnim lancima i povećava izvoz jeftinijih proizvoda na europsko tržište. Belgijski premijer Bart De Wever upozorio je da bi vanjski akteri mogli iskoristiti podjele među europskim državama. "Žele da budemo podijeljeni. Žele naše podjele. I, naravno, postoje područja u kojima nam mogu nanijeti štetu", rekao je De Wever novinarima tijekom kasnonoćnog obraćanja na summitu. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, danas gostujući istraživač na Sveučilištu Stanford, situaciju je opisao kao pritisak s više strana. "Sada smo pod napadom s triju strana: iz SAD-a, Rusije i Kine", rekao je Landsbergis. Washington dovodi u pitanje savezništva koja su desetljećima bila temelj europske sigurnosti. Moskva, prema navodima europskih dužnosnika, provodi aktivnosti koje uključuju kibernetičke napade i sabotaže, dok Peking jača utjecaj na ključne opskrbne lance i povećava prisutnost svojih proizvoda na europskom tržištu.
Jedan od najvećih izazova za Europsku uniju ostaje financiranje Ukrajine. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, toj bi zemlji sljedeće godine moglo nedostajati između 30 i 35 milijardi dolara. Istodobno, ruski napadi ugrožavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime. To je dodatni financijski pritisak na europske države, koje su već prošle godine pristale izdvojiti 90 milijardi eura za potporu Ukrajini. Landsbergis smatra da će sljedeći mjeseci za Kijev biti iznimno teški. "Sve pada na pleća Europe", rekao je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na prošlotjednom sastanku europskih čelnika upozorio je na moguće posljedice ruskog vojnog uspjeha. Rekao je da bi u slučaju pada Ukrajine u Europsku uniju moglo doći 20 milijuna Ukrajinaca. "Rusija nas ubija. Ne žele stati", rekao je Zelenski.
Jedno od mogućih rješenja za financijske potrebe Ukrajine jest korištenje približno 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine koja se nalazi u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu. Međutim, države članice i dalje nisu postigle dogovor o toj mogućnosti. Belgija, koja je i ranije blokirala pokušaje korištenja ruske imovine za pomoć Ukrajini, nije promijenila svoj stav. "Ništa se nije promijenilo", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson nakon što je ranije napustio sastanak. Druga mogućnost bila bi izdavanje dodatnog zajedničkog duga EU-a. Međutim, i za takav bi pristup bili potrebni politički ustupci, u trenutku kada je prostor za kompromis sve manji.
Problem nije ograničen na proračun i financiranje Ukrajine. Politička budućnost nekih od najutjecajnijih europskih čelnika također bi mogla otežati postizanje dogovora, jer bi Unija mogla izgubiti stabilna savezništva i političare koji su dosad imali važnu ulogu u posredovanju među državama članicama. Jedan europski diplomat rekao je za POLITICO da Unija trenutačno nema očitog političkog predvodnika usporedivog s bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel ili nekadašnjim francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom. "Europa sada nema očitog vođu", rekao je diplomat, dodajući da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen moćna, ali da Uniji nedostaje politička figura takvog formata.
Macron, koji u travnju napušta Elizejsku palaču, također bi mogao imati ograničen utjecaj na završne pregovore o proračunu. Prema navodima četvero europskih diplomata, na zatvorenom sastanku čelnika priznao je da u posljednjim mjesecima svojeg mandata neće imati politički mandat za sklapanje proračunskog dogovora. Španjolska bi, pak, nakon izbora mogla ostati bez nove vlade do siječnja, što bi dodatno zakompliciralo pregovore. Takav scenarij, prema dvojici europskih diplomata koje citira POLITICO, mogao bi usporiti donošenje odluka u Bruxellesu. Predsjednik Europskog vijeća António Costa odbacio je, međutim, tvrdnje da bi učestali izbori trebali biti prepreka donošenju odluka na razini EU-a. "Živimo u 27 demokracija. Gotovo svakog mjeseca negdje se održavaju izbori. Kad bi izbori bili prepreka, nikada ne bismo mogli odobriti novi proračun", rekao je Costa u petak. Njegov je cilj postići dogovor o višegodišnjem proračunu do kraja 2026. kako bi novi financijski okvir mogao stupiti na snagu 2028. godine.
Unutar europskih institucija postoji procjena da bi siječanj mogao biti povoljan trenutak za postizanje dogovora, prije nego što predizborne kampanje i političke promjene dodatno smanje prostor za kompromis. Siegfried Mureșan, jedan od glavnih pregovarača Europske pučke stranke o proračunu, smatra da europski čelnici dosad nisu djelovali dovoljno brzo. "Vrijeme istječe”, upozorio je. Politico pritom dodaje da predstojeći izbori neće nužno onemogućiti postizanje sporazuma, no mogli bi smanjiti spremnost nacionalnih vlada na ustupke upravo u trenutku kada su oni potrebni za dogovor o jednom od najvažnijih financijskih pitanja Europske unije.
Kristina (20) stopirala na mostu, Luka je mučio i ubio francuskim ključem: Poslije otišao na kavu pa tvrdio da je čuo glasove
Otvori KEKS Pay
