Američki senat je većinom glasova odobrio zakon o obrambenoj politici u koji su uključeni i troškovi vojne kampanje, udara iz zraka protiv ISIL-a, ali i obuke pripadnika iračke vojske i sirijske oporbe. Senat je također dao vrlo otvorenu podršku predsjedniku Baracku Obami i njegovim potezima koje je povukao proteklih mjeseci, a čiji je cilj bio vojni poraz Islamske države. U obrambeni proračun uključena je i povišica od jedan posto za vojnike, ali i novac za razvoj i gradnju novih ratnih brodova, borbenih zrakoplova i raznih vrsta oružja, pa i onog nuklearnog.
Tako će američke oružane snage u sljedećem razdoblju dobiti 521,3 milijarde dolara, a na operacije u Iraku i Afganistanu potrošit će se 63,7 milijardi dolara. Za program obuke i naoružavanja iračke vojske, ali i umjerenih sirijskih pobunjenika, koji se na kopnu bore protiv ISIL-a, američki porezni obveznici uplatit će pet milijardi dolara. Za vrijem diskusije o vojnom proračunu i paketu zakona vezanih uz vojsku i obrambenu strategiju, predsjedajući odbora za oružane snage demokratski senator Carl Levin kazao je da je u proteklih nekoliko mjeseci američko ratno zrakoplovstvo udarima iz zraka promijenilo odnos snaga na terenu i tako omogućilo umjerenim snagama da se pregrupiraju.
Neplanirani razvoj događaja
Također je naglasio kako je sada potpuno izvjesno da poraz snaga ISIL-a neće biti moguć bez angažmana dobro opremljenih i obučenih kopnenih trupa. Levin, koji nakon 35 godina neprekidnog rada u Senatu odlazi u mirovinu, izrazio je zadovoljstvo što je barem nešto uspjelo ujediniti sve senatore i premostiti jaz između republikanaca i demokrata koji su posljednjih godina upravo u Senatu vodili bespoštednu međusobnu političku bitku čiji je jedini rezultat bila gotovo potpuna blokada rada toga doma Kongresa.
Nedavno je o obrambenom proračunu za fiskalnu godinu 2016. koja započinje 1. listopada 2015., a završava 30. rujna 2016. govorio i šef Združenog stožera američkih oružanih snaga general Martin Dempsey. On je tada naglasio da se od trenutka kada se početkom 2014. počelo raditi na tom proračunu mnogo toga promijenilo. Naglasio je kako tada Rusija još nije bila anektirala Krim, kako nije bilo sukoba u Ukrajini, kako prijetnja koju sada predstavlja ISIL zapravo nije bila vidljiva i kako se nije moglo ni dati naslutiti da će Sjedinjene Države morati u Irak vratiti oko četiri tisuće vojnika i u zapadnu Afriku poslati svoje trupe kako bi pomogle u suzbijanju ebole. Sve to, naglasio je, zahtijevalo je puno prilagođavanja i izmjena.
Milijarde za nuklearno oružje
Iako je posebnim zakonom 2011. godine Pentagonu proračun ograničen na 537 milijardi dolara, Združeni stožer američke vojske od predsjednika Baracka Obame tražio je povećanje u iznosu od 70 milijardi dolara.
Sada već bivši ministar obrane Chuck Hagel u više je navrata govorio o tome da će u idućih nekoliko godina biti potrebno izdvojiti više milijardi dolara kako bi se osuvremenio zastarjeli nuklearni arsenal, ali i druge vrste naoružanja. Procijenio je da će Pentagonu za taj posao trebati nekoliko milijardi dolara godišnje, i to najmanje u idućih pet godina.
Kada u siječnju prisegu polože novi Zastupnički dom i novi Senat, Repubilkanska stranka imat će kontrolu nad oba doma i predviđa se da bi republikanci mogli tražiti dodatni novac za obranu i naoružavanje, što je oduvijek bila politika te stranke. Jedan od bitnih faktora koji bi mogao imati utjecaja na preusmjeravanje sredstava u projekte iza kojih stoji Pentagon jest činjenica da je cijena nafte drastično pala i da će se zbog toga pojaviti značajne uštede. S druge strane, povećanje napetosti u odnosima s Rusijom te činjenica da su se Sjedinjene Američke Države morale vratiti na neka od područja nestabilnosti na kojima su do jučer bile i povukle se, kao i nova prijetnja u obliku Islamske države, zahtijevat će više novca u idućih najmanje pet godina.
>>Bivši američki veleposlanik u RH ključni čovjek u borbi protiv ISIL-a
>>John Kerry: Borba protiv Islamističke države mogla bi potrajati godinama
Rečeno onako pučki a opet fino, zabolje me ona stvar za te silne milijarde dolara koje će Amerikanci potrošiti na rat na Bliskom istoku. Zna se čega tamo ima a bez čega oni ne mogu opstati. Ti luđaci našli suu se u vrzinu kolu pa jednostavno moraju ratovati jer bi im inače vojna industrija (a s njome i cijelo gospodarstvo) otišla u tri p.m. Druga je stvar što zbog toga nemilosrdno izrabljuju prirodna bogatstva te nanose neizrecive boli i patnju milijunima ljudi diljem svijeta. Nad time se treba zamisliti, a ne kukati nad milijardama koje će Amerikanci "morati" potrošiti. Kao da ih tko tjera na to, osim njihove neizrecive pohlepe i bolesne želje za dominacijom u svijetu.