Naslovnica Vijesti Svijet

Rusko čudo od oružja – stvarnost ili znanstvena fantastika?

Evo što se zna o ruskoj krstarećoj raketi, onoj koja se naziva „čudom od oružja“
15. kolovoza 2019. u 16:59 34875 prikaza
Foto: Screenshot Youtube

Eksplozija na ruskom vojnom poligonu prilikom koje je došlo do ispuštanja radijacije možda je izazvana neuspješnim lansiranjem navodnog ruskog „čuda od oružja“. Evo što se zna o pomalo mitskoj ruskoj krstarećoj raketi.

Rusija - eksplozija POGINULO PET OSOBA SAD vjeruje da je eksplozija u Rusiji prouzročena testiranjem krstarećeg projektila

Ruski predsjednik Vladimir Putin svoje je novo čudo od oružja prvi put spomenuo 1. ožujka 2018. u svom obraćanju naciji. Tom prilikom pokazao je videoanimaciju na kojoj se vidi krstareća raketa koja najprije zaobilazi sustav protuzračne obrane na Atlantiku, zatim leti oko rta Horn, najjužnije točke Južne Amerike, da bi na kraju uništila cilj na Havajima. Riječ je o raketi čija se putanja može mijenjati tijekom leta.

Državna je stanica „Rusija danas" (RT) na YouTubeu, u sklopu prikaza potpuno obnovljenog arsenala ruske vojske, to navodno novo oružje predstavila pod nazivom „9M730 Burevjesnik".

Pitanje, međutim, glasi: Jesu li slike koje Putin i RT predstavljaju u stilu kompjuterske igrice znanstvena fantastika ili to oružje doista postoji?

Indicije koje upućuju na eksperimente s novim oružjem

Na vojnom poligonu u Sjeverodvinsku kod Arhangelska 8. kolovoza dogodila se velika eksplozija. Prema navodima ruske Agencije za atomsku energiju Rosatom, tijekom testiranja raketnog motora s tekućim gorivom u eksploziji je poginulo pet zaposlenih. Još tri zaposlena zadobila su i opekotine.

Priopćenje Rosatoma nameće neka pitanja jer se, između ostalog, odnosi i na „izotope". No, većina izotopa je radioaktivna – neobično gorivo za raketu s tekućim gorivom.

Pozivajući se na rusko Ministarstvo za izvanredne situacije, organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace izvještava da je nakon eksplozije razina radijacije u Sjeverodvinsku porasla – dvadeset puta. To također upozorava na oslobađanje radioaktivnih supstancija.

Novi ruski projektil NINOKSA Rusija savjetovala stanovnicima da napuste selo nakon raketne nesreće

Kakav je to bio pogon?

Budući da rakete s tekućim pogonom same po sebi ne emitiraju radioaktivnost, razumno je pretpostaviti da je testirana raketa raspolagala s kombinacijom konvencionalnog i nuklearnog pogona.

Iako je Vladimir Putin tvrdio kako je nova krstareća raketa već ranije uspješno testirana, i to 2017. godine, za to nema dokaza. Američka stanica CNBC izvijestila je krajem ožujka, pozivajući se na obavještajne krugove, da je krstareća raketa testirana pet puta od veljače 2018. godine te da je svaki put pala. U NATO-u je zovu „Skyfall" – zvijezda padalica.

No, ako to oružje doista postoji, onda je riječ o prvoj interkontinentalnoj krstarećoj raketi na svijetu. To bi pak značilo da je ona strateški bolja od interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) – njihova se putanja nakon lansiranja ne može promijeniti i one su teoretski ranjive kao cilj raketnih obrambenih sustava. To je, međutim, samo teorija – praktički su ICBM rakete još od 80-ih nezaustavljive jer je njihova brzina prevelika. Osim toga, i američke i ruske nuklearne rakete opremljene su s više bojevih glava, tako da njihova vatrena moć brojno nadmašuje bilo kakvu protuzračnu obranu.

NEUGODNA SITUACIJA Incident iznad Baltičkog mora: Ruski SU-27 potjerao NATO-ov F-18

Kako bi nuklearni pogon mogao funkcionirati?

Nuklearni raketni motor ne koristi energiju sagorijevanja za pokretanje mlaznice, već toplinu koju stvara nuklearna fizija. Kratko nakon završetka Drugog svjetskog rata, znanstvenici u SAD i tadašnjem Sovjetskom Savezu počeli su raditi na takvim nuklearnim pogonima za avione i rakete – ali bez uspjeha. Odgovarajuće letjelice, koje su izgradile obje svjetske sile, doduše su letjele, ali nikada uz uporabu nuklearnog pogona već samo s konvencionalnim, mlaznim motorima. Svrha eksperimenata uvijek je bila ispitati mogućnost zaštite posade zrakoplova od radioaktivnosti nuklearnog pogona.

Radioaktivnost je vjerojatno i jedna od glavnih opasnosti rakete s nuklearnim pogonom, iako ona nema posadu. Ali, s obzirom na činjenicu da dolazi do atomske, lančane reakcije koja proizvodi dovoljno topline za ubrzanje rakete do višestruke nadzvučne brzine, pad takve rakete mogao bi lokalno imati vrlo razorne posljedice.

Moguće je da u slučaju nuklearnog rata, i vojska i inženjeri spremno prihvate takvu štetu od nuklearnog oružja, čak i na prijateljskom teritoriju. S druge strane, incident u Arhangelsku također bi mogao biti pokazatelj opasnosti koju takva tehnika predstavlja. Čak i u miru.

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas