Rusija je pokrenula informacijsku operaciju kojom zloupotrebljava ukrajinski sustav za komunikaciju s građanima. Cilj joj je slati lažne prijave, dodatno opteretiti državne institucije i diskreditirati ukrajinske vojne zapovjednike.
Kako piše RBC-Ukrajina, operacija pod nazivom „Poštar“ temelji se na slanju stotina navodnih građanskih prijava ukrajinskim državnim tijelima, sigurnosnim službama i vojsci. U dijelu slučajeva koriste se stvarni osobni podaci Ukrajinaca, dok se sadržaj prijava gradi oko stvarnih događaja i problema kojima se zatim dodaju izmišljene ili iskrivljene tvrdnje. Prema podacima do kojih je došao RBC-Ukrajina, samo tijekom lipnja i srpnja ruske su jedinice uključene u operaciju poslale više od 500 takvih prijava. Na nešto manje od stotinu njih ukrajinske su institucije odgovorile.
Prvi znakovi kampanje pojavili su se otprilike u svibnju. Na adrese različitih ukrajinskih institucija počele su pristizati prijave građana koji su tražili hitnu reakciju vlasti na različite događaje – od posljedica ruskih napada i problema s mobilizacijom do navodne korupcije, sigurnosnih problema i drugih aktualnih tema. Na prvi pogled, takve prijave ne moraju izgledati neuobičajeno. Problem se, međutim, pojavljuje kada se usporedi veći broj poruka.
RBC-Ukrajina navodi da različite prijave, koje navodno šalju ljudi različite dobi, zanimanja i iz različitih dijelova zemlje, imaju gotovo identičan stil. Nakon naslova „ZAHTJEV“ slijedi opis problema, zaključak o njegovoj navodnoj opasnosti za državu i društvo, a potom gotovo jednaka formulacija kojom se od institucije traži postupanje.
Dodatnu sumnju izaziva činjenica da se u dijelu slučajeva ime osobe koja se predstavlja kao podnositelj prijave ne podudara s imenom vlasnika elektroničke adrese s koje je poruka poslana. Prema primjeru koji navodi RBC-Ukrajina, osoba koja se predstavila kao „Sviatoslav Podlenski“ poslala je prijavu s adrese koja je glasila na ime „Vera Saveljeva“. S iste je adrese zatim stigla i prijava potpisana imenom „Stanislav Karpenko“. Upravo takve nelogičnosti, kao i sličnost sadržaja velikog broja poruka, upućuju na to da nije riječ o nepovezanim građanima koji su se istodobno odlučili obratiti vlastima, nego o koordiniranoj kampanji.
Operacija se, prema informacijama ukrajinskog portala, ne temelji nužno na potpunom izmišljanju događaja. Naprotiv, ruski operativci koriste stvarne probleme koji su već poznati javnosti. Među temama koje su se pojavile u prijavama bili su, primjerice, napadi na ukrajinske objekte, sukobi oko poduzeća, uništene benzinske postaje, pitanja vezana uz mobilizaciju te druge aktualne i medijski eksponirane teme.
Stvarnom događaju potom se mogu dodati nepotvrđeni detalji, promijeniti uzročno-posljedične veze ili izvesti zaključak koji ne proizlazi iz činjenica. Bivši zamjenik načelnika Glavne obavještajne uprave ukrajinskog Ministarstva obrane, general-bojnik Ilja Pavlenko, za RBC-Ukrajinu opisao je takav pristup kao suvremenu verziju starije obavještajne metode. „Prije su obavještajci obilazili groblja i prepisivali podatke mrtvih kako bi djelovali u ime stvarnih ljudi. Sada Rusi sve potrebne informacije traže na internetu“, rekao je Pavlenko.
Prema njegovu objašnjenju, Rusiji je jednostavnije koristiti identitet stvarne osobe bez njezina znanja nego pronaći velik broj ljudi koji bi bili spremni sudjelovati u pisanju takvih prijava. Osobni podaci mogu se pronaći u javno dostupnim izvorima, procurjelim bazama podataka, kompromitiranim računima ili dokumentima koje su građani ranije slali putem nedovoljno zaštićenih kanala.
Posebnost operacije „Poštar“ jest u tome što njezina meta nije samo javnost, nego i sama državna administracija. Pravo građana da se obrate državnim institucijama pritom se pretvara u sredstvo za stvaranje umjetnog administrativnog opterećenja. Formalno ispravan zahtjev institucija mora zaprimiti, evidentirati, proslijediti nadležnom tijelu ako je potrebno, provjeriti navedene informacije i odgovoriti podnositelju. Ako istodobno stigne nekoliko stotina takvih prijava, dio administrativnih kapaciteta može biti usmjeren na provjeravanje problema koji zapravo ne postoje ili su namjerno iskrivljeni.
Upravo je stvaranje dodatnog birokratskog opterećenja jedan od ciljeva operacije. No učinak nije uvijek onakav kakvom se ruska strana nada. Voditelj ukrajinskog Centra za suzbijanje dezinformacija Andrij Kovaljenko potvrdio je za RBC-Ukrajinu da takve lažne prijave doista stižu ukrajinskim institucijama, ali smatra da je dio kampanje slabo izveden. „Ti lažni zahtjevi doista stižu na adrese, ali uglavnom su pravno nepismeno napisani. Iskreno, niz njih nije u skladu ni s jednim zakonodavstvom koje bi obvezivalo na odgovaranje“, rekao je Kovaljenko. Unatoč tome, činjenica da su ruski operativci tijekom samo dva mjeseca dobili nešto manje od stotinu odgovora pokazuje da dio njihovih poruka ipak prolazi početnu provjeru.
Drugi cilj operacije je stvaranje lažnog dojma o raspoloženju ukrajinskog društva. Umjesto da određenu poruku širi očiti ruski propagandni kanal, ona se u ovom slučaju može pojaviti u prijavi koja navodno dolazi od ukrajinskog građanina. Time se stvara privid da isti problem neovisno prijavljuju ljudi iz različitih dijelova zemlje. Riječ je o tehnici poznatoj kao astroturfing – umjetnom stvaranju dojma spontane i široko rasprostranjene građanske aktivnosti.
Bivši zamjenik načelnika SBU-a Viktor Jagun upozorava da ruske informacijske operacije sve češće koriste upravo kombinaciju stvarnih činjenica i manipulacije. „Najučinkovitija ruska dezinformacija danas nije uvijek stopostotna laž. Mnogo je opasnija metoda uzeti stvarni ukrajinski problem, stvarni sukob ili pogrešku, izvući ih iz konteksta, višestruko povećati njihov značaj kroz kontroliranu mrežu i publiku dovesti do unaprijed određenog zaključka“, rekao je Jagun.
⚡️Спецоперація "#Почтальон": Росія почала масштабну інформаціну атаку проти Україниhttps://t.co/48NpkM0zcM pic.twitter.com/gW1MjPqlQ2
— РБК-Україна (@rbc_ukraine) September 1, 2026
Prema njegovim riječima, cilj nije nužno uvjeriti Ukrajinca u nešto što dolazi izravno iz Rusije. Puno je učinkovitije postići da istu poruku čuje od osobe ili izvora kojem vjeruje. U operaciji „Poštar“ taj se princip, navodi RBC-Ukrajina, prenosi iz društvenih mreža u izravnu komunikaciju s državom. Umjesto lažnog profila na društvenoj mreži, nositelj poruke postaje navodni ukrajinski građanin koji šalje službenu prijavu.
Dio kampanje usmjeren je na ukrajinske Oružane snage. Prema informacijama RBC-Ukrajine, među temama lažnih prijava pojavljuju se optužbe za korupciju, navodno prisvajanje novca ili imovine koju su vojsci donirali volonteri, gubitak položaja, neprimjeren odnos prema vojnicima, kršenje njihovih prava, visoku smrtnost i bolesti među pripadnicima postrojbi. Pojedine prijave odnosile su se i na navodno nezakonitu mobilizaciju te vojnike koji su nestali. Takve prijave mogu imati praktične posljedice jer mogu postati povod za provjere vojnih jedinica i njihovih zapovjednika.
Prema informacijama do kojih je došao RBC-Ukrajina, ruska strana posebno je izdvojila 17 ukrajinskih postrojbi koje imaju visok moral i dobru reputaciju te usmjerila napore na diskreditaciju njihova zapovjedništva. Pavlenko objašnjava da se u takvim slučajevima mogu koristiti osobni podaci pripadnika određene postrojbe ili njihovih rođaka. „Rusi pronađu vojnu jedinicu s visokim moralom, učinkovitim zapovjednicima i borbenim uspjesima i počnu raditi protiv nje“, rekao je Pavlenko.
Lažna prijava pritom može imati učinak čak i ako se njezini navodi na kraju pokažu netočnima. Sama provjera znači dodatne zahtjeve, dokumentaciju, razgovore i utrošeno vrijeme. „Činjenice o kršenju koje su opisane u prijavi možda uopće nije bilo, ali u vojnu jedinicu svejedno dolazi provjera. Na taj se način postiže cilj: postrojba se odvlači od osnovne aktivnosti, a njezino se zapovjedništvo diskreditira“, rekao je Pavlenko.
Operacija pritom ne završava na administrativnim prijavama. RBC-Ukrajina navodi primjer poruke u kojoj se osoba koja se predstavljala kao ukrajinski građanin obratila ukrajinskoj strani s navodnim koordinatama položaja ruskih snaga na okupiranom području. Problem je bio u tome što se ime podnositelja nije podudaralo s imenom povezanom s elektroničkom adresom. Još važnije, navedene koordinate bile su lažne – na toj lokaciji nije bilo ruskih vojnika.
Takav potez može imati ozbiljniji cilj od običnog administrativnog opterećenja. Lažna informacija o položaju neprijateljskih snaga može zahtijevati provjeru putem drugih izvora, angažiranje ljudi i vremena, a u najgorem slučaju može dovesti do djelovanja protiv cilja koji uopće ne postoji. Pavlenko upozorava da se na sličan način mogu zloupotrebljavati i podaci stvarnih stanovnika okupiranih područja. „Na taj način odvlače naše resurse. Najprije treba procijeniti dobivenu informaciju, proslijediti je, otići na položaj, pripremiti se, izvesti napad i napustiti mjesto“, rekao je.
Za operaciju „Poštar“ nije važan samo broj poslanih prijava. Ruskoj strani važan je i odgovor ukrajinskog sustava. Prema informacijama RBC-Ukrajine, ruski operativci prate koje institucije odgovaraju na prijave, kamo ih prosljeđuju i koje vrste navoda mogu dovesti do dodatnih provjera. Drugim riječima, svaki odgovor može poslužiti kao svojevrsna povratna informacija o tome koji je dio operacije uspješan. Prema izvorima tog portala, ruska strana planira povećati broj prijava prema institucijama koje su već odgovorile na ranije poruke. To znači da cilj nije samo jednom poslati lažnu prijavu, nego razviti ciklički model: poslati poruku, pratiti reakciju, analizirati rezultat i zatim isti model ponoviti ili proširiti.
RBC-Ukrajina navodi da upravo ta ovisnost o reakciji ukrajinske strane predstavlja i jednu od slabosti operacije.Pavlenko smatra da bi institucije u slučaju sumnjivih prijava mogle dodatno provjeriti identitet podnositelja. Primjerice, moguće je kontaktirati osobu putem navedenog telefonskog broja i provjeriti je li ona doista poslala prijavu. Ako osoba prvi put čuje za takav zahtjev, to može biti znak da je njezin identitet iskorišten bez njezina znanja. Kao dugoročnije rješenje spominje se i jača elektronička identifikacija građana, primjerice putem sustava „Diia“, BankID-a ili drugog sigurnog mehanizma.
FOTO Ostavila partnera nakon skandala s trojcem, a onda nastavila pisati povijest: Meloni stigla do ludog rekorda
Otvori KEKS Pay
Dakle svi koji se žale na korupciju u Ukrajini su zapravo Rusi. Pa svi znamo da u Ukrajini nema korupcije i da to mora biti lažna prijava 🤣😂