Ruska bomba ponovno je pretvorila običan dan u Ukrajini u tragediju. U Kramatorsku, gradu koji već godinama živi pod prijetnjom ruskih napada, u četvrtak ujutro pogođeni su putnički autobusi i prometna ulica. Ljudi koji su krenuli na posao, liječniku ili obavljati svoje svakodnevne obveze našli su se usred razaranja. Na ulici su ostala tijela poginulih, uništena vozila i prizori koji svjedoče o razornoj snazi udara.
Iza novih brojki mrtvih i ranjenih krije se mnogo šira priča o gradu čiji je opstanak postao jedno od ključnih pitanja rata za Donbas. Ukrajinske vlasti najprije su izvijestile o 30 poginulih, no nakon revizije bilance broj žrtava povećan je na 33. Poslije je, nakon dodatne provjere, broj poginulih revidiran na 18, što je potvrdila i ukrajinska Državna služba za izvanredne situacije. Istodobno su u obližnjem naselju Bilenke, koje pripada kramatorskoj zajednici, u drugom ruskom napadu poginule još tri osobe, a jedno tijelo izvučeno je iz ruševina obiteljske kuće.
Prema ukrajinskom tužiteljstvu, postoji sumnja da je korištena zrakoplovna bomba tipa UMPB D-30SN, vođeno oružje namijenjeno napadima s udaljenosti. Takve bombe omogućuju ruskim zrakoplovima da djeluju bez nužnog ulaska neposredno iznad ciljanoga grada. Njihova razorna moć i mogućnost udara na područja iza prve crte bojišta predstavljaju sve ozbiljniji problem za ukrajinsku protuzračnu obranu i civilno stanovništvo. Na snimkama koje je objavila ukrajinska policija vide se teško oštećena i izgorjela vozila, razbacani ostaci nakon eksplozije i tijela na prometnici. To nisu prizori neposrednog sukoba dviju vojski, nego posljedice udara na prostor kojim se kreću civili.
Kramatorske vlasti naglašavaju da su autobusi u trenutku napada prevozili putnike te da na pogođenom području nije bilo vojnog cilja. Ukrajinsko tužiteljstvo otvorilo je kaznenu istragu zbog sumnje na ratni zločin. To se dogodilo samo dan nakon stravičnog ruskog napada na Priluki u sjevernoj Ukrajini. Ruski projektil pogodio je stambenu zgradu u ranim jutarnjim satima, dok su obitelji spavale, usmrtivši 22 osobe, među njima petero djece. Troje poginule djece imalo je samo godinu dana, a jedan dječak stradao je zajedno s majkom i bakom. Uništeno je 30 stanova, dok je više od 50 ljudi ranjeno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napad je nazvao jednim od "najpodlijih ruskih napada", sugerirajući da je izveden kao "rođendanski dar" Vladimiru Putinu, koji je tog dana napunio 74 godine.
Moskva napad na Priluki nije komentirala, već je objavila da je njezin masovni napad bio usmjeren na vojnu industriju u Kijevu i drugim dijelovima zemlje. Ukupno je toga dana u ruskim napadima poginulo 28 ljudi. Taj grad nije samo još jedno naselje u Doneckoj oblasti. On je jedno od ključnih ukrajinskih uporišta u dijelu Donbasa koji Rusija još nije uspjela osvojiti. Zajedno sa Slovjanskom i drugim gradovima obrambenog pojasa predstavlja važnu logističku, prometnu i obrambenu cjelinu. Kontrola nad tim područjem omogućuje ukrajinskim snagama održavanje položaja i opskrbnih pravaca, dok bi njegov gubitak imao posljedice koje daleko nadilaze administrativne granice jednoga grada. Upravo zato Kramatorsk već godinama ima posebno mjesto u ruskim vojnim planovima. Moskva zahtijeva da Ukrajina prepusti i preostale dijelove Donecke oblasti koje još kontrolira, dok Kijev takav zahtjev odbacuje. Pritisak na gradove ukrajinskog obrambenog pojasa istodobno ima vojnu, političku i psihološku dimenziju. Ruska vojska pokušava oslabiti ukrajinske obrambene kapacitete, a učestali napadi na gradove dodatno otežavaju svakodnevni život stanovništva i rad lokalnih službi. Nakon napada, u Kramatorsku je promet privremeno zaustavljen na svim gradskim linijama, dok je u Slovjansku prekid gradskog i prigradskog prijevoza najavljen od 9. listopada. Takva odluka pokazuje da posljedice napada više nisu ograničene na vojne položaje ili industrijske objekte, nego izravno zahvaćaju temeljne funkcije gradskog života.
Ovaj napad nije izoliran događaj. Prema podacima ukrajinskih regionalnih vlasti, ruske snage tijekom prethodnog dana izvele su 31 napad na naselja Donecke oblasti. Poginule su četiri osobe, a šest ih je ranjeno. U Slovjansku su oštećeni stambena zgrada, trgovina, servis, benzinska postaja i autobus, dok je u Kramatorsku ranjena jedna osoba i oštećeno više vozila. Iz područja uz bojišnicu evakuirano je 256 ljudi, među njima 32 djece. U širem vojnom kontekstu, ukrajinski Glavni stožer izvijestio je da su 7. listopada zabilježena 224 borbena sukoba duž bojišnice. Prema istom izvoru, ruske snage izvele su 74 zračna napada i upotrijebile 223 vođene bombe. Riječ je o ukrajinskim vojnim podacima koje nije moguće neovisno potvrditi u cijelosti, ali oni ilustriraju intenzitet borbi i sve veću ulogu zračnih udara u ruskim operacijama. Napadi na Kramatorsk uklapaju se u širi obrazac pritiska na ukrajinske gradove blizu bojišnice, u kojima još uvijek žive civili i funkcionira osnovna infrastruktura.
U takvim okolnostima granica između vojne prijetnje i humanitarne katastrofe postaje sve tanja. Bolnice zbrinjavaju ranjenike, komunalne službe popravljaju oštećenu infrastrukturu, a lokalne vlasti istodobno organiziraju evakuacije i pokušavaju održati osnovne uvjete za život. Napad na autobuse otvara i ozbiljna pitanja međunarodnog humanitarnog prava. Civilno stanovništvo i civilni objekti zaštićeni su pravilima ratovanja, a vojna djelovanja moraju poštovati načela razlikovanja civilnih i vojnih ciljeva, razmjernosti i poduzimanja mjera opreza. Za vojna zapovjedništva Kramatorsk je strateško uporište, prometno čvorište i dio obrambenog sustava. Za njegove stanovnike on je dom, mjesto obiteljskih uspomena, poslova, škola i života koji se, unatoč svemu, pokušava nastaviti. Upravo se u toj razlici između vojne karte i ljudske stvarnosti nalazi najteža istina ovog rata. Na kartama se označavaju položaji i pravci napredovanja, a na ulicama ostaju ljudi koji nisu odlučivali o strategijama, granicama ni ratnim ciljevima.
Otvori KEKS Pay
Jadni ljudi! Proklete ruske zvijeri i svi koji ih podržavaju!!!