Volio bih da saborski zastupnici budu meta ovrhe po svojem zakonu koji su donijeli – cinično kaže Ivica Crnić, bivši predsjednik Vrhovnog suda, a sada odvjetnik za građansko pravo.
Lako je bilo saborskim zastupnicima 2010. na brzaka izglasovati Zakon o javnim ovršiteljima jer se sa svojim primanjima i privilegijima nisu bojali da će im nakon prvog siječnja javni ovršitelji pokucati na vrata zato što više ne mogu platiti komunalije ili kredite za auto ili stan kao što danas strahuju tisuće građana koji su u recesiji ostali bez posla, a koji, također, mogu biti meta ovrhe.
Imenovan 71 ovršitelj
Od prvog siječnja javni ovršitelji provodit će ovrhe – blokirati račune i pokretnine ovršenika te deložirati građane iz domova umjesto dosadašnjih sudskih ovršitelja. Ministar pravosuđa rješenjem od 24. listopada imenovao je 71 javnog ovršitelja, no njihova imena još se službeno ne znaju. Dok su sudski ovršitelji odgovarali sudu, javni ovršitelji, uvedeni da se ovrhe ubrzaju i rasterete sudovi, što je obveza iz poglavlja 23, odgovarat će svojoj komori i Ministarstvu pravosuđa. Iako bez odobrenja suda neće moći upadati u stanove i plijeniti pokretnine, dobili su velike ovlasti. Javni ovršitelji, kaže Crnić, po zakonu mogu, ali i ne moraju izlaziti na teren, na koji mogu poslati i svoje službenike.
– Ako u ovrhe budu išli njihovi službenici, u propisima ne piše da ne smiju biti kažnjavani i da ne smiju biti pod istragom. Ovakvom rupom u zakonu Sabor može omogućiti kriminalnom miljeu da uđe u javnoovršiteljsku službu. Nadajmo se da će javni ovršitelji biti moralni i savjesni i da će paziti koga zapošljavaju – kaže Crnić, dodajući da je pravna struka upozoravala Sabor i Vladu na nedorečenosti i rupe u zakonu. Javni će ovršitelji zaplijenjeni novac prvo uplaćivati na svoj poseban račun, a tek onda na račun vjerovnika! Iako su dužni novac od ovrhe odmah prebaciti ovrhovoditelju, Zakon o javnim ovršiteljima dopušta im da u slučaju bolesti ili drugih opravdanih razloga novac mogu držati do najviše 15 dana.
Što ako ukradu novac?
– Država, dajući velike ovlasti javnim ovršiteljima, skinula je odgovornost sa sebe u slučaju ako pogriješe ili rade nezakonito. Ako dužnik ima novac, on se odmah prenese na račun vjerovnika. Čemu ta međustanica – račun javnog ovršitelja? Nema razumnog objašnjenja zašto je to tako propisano. Može se dogoditi da javni ovršitelj plijeni i milijardu kuna, a, ako napravi štetu, on odgovara za nju svom svojom imovinom. Kako će se vjerovnik naplatiti od javnog ovršitelja ako on nema imovine – kaže Crnić. Uz to će ovrhe poskupjeti, upućeni kažu i nekoliko puta više, jer će se uz javnoovršiteljsku pristojbu ovršitelju plaćati i nagrada za rad i naknada troškova. Ako je vrijednost tražbine 500.000 kuna, pripada im nagrada od 3000 kuna. Što je imovina veća, i nagrada je veća.
super posao. fala vam g. crniću. idem se javiti za ovšitelja. začas ću se riješiti besparice. poslije mogu postati odvjetnik i lijepo uživati na grbači hrvatskih birača...