Rješenje problema kredita u švicarskim francima mora se tražiti individualno
Ignacio Jaquotot, rukovoditelj je Sektora inozemnih banaka supsidijara Intesa banke, vlasnice Privredne banke Zagreb
Komentari 8
Sad se poziva na pripadnost EU... a kad određuju kamatnu stopu onda kao da smo u Siriji.
Uopće ne mora...
Zašto sada ne zovete na odgovornost mafiju koja je sanacijom banaka pa rasprodajom u bescjenje opljačkala hrvatske građane? ZAR OVO NIJE DANAK LOŠOJ POLITICI I POKVARENIM POLITIČARIMA !!! Tko je u ruke dobio franke neka vrača franak, ostali koji susu dobili kune na ruke bi trebali imati kunske kredite. Napravimo jaku Hrvatsku banku od FINE sa obvezom svih državnih institucija i poduzeča da samo sa njom moraju poslovati, a ostali će i sami doći kada spustimo kamate na kredite!
Najbolje bi bilo da banke nastave derati dužnike kao mačke pa Ignacijo ne bi morao uprezati moždane vijuge pri pisanju glupih tekstova.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Sve uspješne države štite vjerovnika! Banke u ovom konkretnom slučaju nitko ništa nije pitao, a radi se o njihovim novcima i to vrlo velikim iznosima. Lako je tako, tuđim gloginjati. Ako su dužnici pristali na nisku kamatnu stopu, uz valutni rizik i potpisali na 20-30 godina - a što su očekivali, da će tečaj na kojem se temelji devizna klauzula i kamatna stopa biti "pribijeni čavlom". Jasno kao dan da su svojim potpisom ovjerili da će skupa s bankom se "ljuljati" na dotičnoj valuti kredita, kako već diktira tržište i fluktuacije valuta na svjetskoj razini. Sada se prave "grbavi" da su dobili kn, a ne CHF - pa oni nisu potpisivali ugovore za kunske kredite nego s deviznom klauzulom, a što je sasvim drugo u pravnom smislu. Tko bi plasirao tolike iznose novca u Hrvatsku, kao što su učinile strane banke u proteklom desetljeću, da je kn bila glavni i jedini oslonac!? Niti je domaća štednja uglavnom u kn nego je preko 3/4 svih pologa u devizama. I upravo deviznu klauzulu, koja na jednoj strani bankama ograničava manevarski prostor jer štediše moraju bespogovorno isplatiti na zahtjev u devizama, išla je Vlada razmrdati - prvo su ograničili kamatnu stopu na 3,2 %, kasnije još fiksirali otplatni tečaj na 6,39 kn i sada bi mijenjali vrstu devizne klauzule - iz CHF u eure, bez da barem sazovu sastanak s bankarskim upravama!? Tako se to ne radi...