Da Aleksandar Vučić nije svoje ministre, uključivo i Hrvata koji drži resor ljudskih prava, umotao u državne zastave, kao da Srbija u Ujedinjenim narodima igra finale svjetskoga prvenstva u nogometu, i da nije mobilizirao medijsku gardu da stvara zvučnu kulisu, rezolucija o genocidu u Srebrenici ne bi imala političke odjeke kakve je dobila uz takvu anti-predstavu. Organizaciji zaduženoj za mir ne može se osporiti plemenita namjera da ojača sjećanje na jedan tip zločina koji se nije dogodio samo u Srebrenici, ali je tamo bio najvidljiviji. Mladićeva vojska otela je lokalno stanovništvo međunarodnim čuvarima i pobila sve odreda, kao da nisu ljudi nego Bošnjaci. Međunarodni sud proglasio je taj zločin genocidom, a riječ je o kategoriji iznad zločina protiv čovječnosti i kategoriji ispod holokausta. Ujedinjeni narodi nisu učinili ništa drugo, ni više ni manje, nego svojim autoritetom potvrdili stajalište svoga suda, i presudu, osporavanu u Beogradu i u Banjoj Luci, digli na razinu moralnoga stava. Nakon žestoke političke kampanje oko koje se svijet podijelio više nego oko ruske agresije na Ukrajinu, odsad će se svake godine 11. srpnja obilježavati Dan sjećanja na žrtve genocida. Tog je dana u Srebrenici, na pravdi Boga, ubijeno osam tisuća Srebreničana zato što su Bošnjaci po nacionalnom osjećaju i muslimani po vjeri.
Mirko Galić
Otvori KEKS Pay
