Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Radnu knjižicu čeka i 300 inženjera s FER-a

Privatne i visoke škole digle su broj diplomiranih na 25 tisuća u godini, a 6 ih je tisuća bez dana staža
05. svibnja 2011. u 12:00 17 komentara 1128 prikaza
\'28.05.2010. Arena, Varazdin - 145 diplomanata veleucilista u Varazdinu imalo svecanu promociju u varazdinskoj Areni Photo: Marko Jurinec/PIXSELL\'
Foto: Marko Jurinec/Pixsell

Od devedesetih godina do danas na burzi rada nikad nije bilo više diplomiranih inženjera računalstva i elektrotehnike. Nekad su se zapošljavali i prije nego što bi diplomirali, a najbolji među njima tijekom studija primali su stipendije i mogli birati između nekoliko financijski atraktivnih poslovnih ponuda. Stanje je danas znatno promijenjeno – na gore.

– Prema mojim informacijama, na burzi je stotinjak inženjera računalstva i dvostruko više elektrotehnike. U godini i jednih i drugih na našem Fakultetu diplomira oko petsto – kaže dekan zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. Nedjeljko Perić.

Bez prilike za državni ispit
Ferovci su samo dio od oko 6 tisuća visokoobrazovanih koji nemaju ni dana radnog staža, a time ni priliku dobiti posao u nekoj od branši koje traže položen stručni ili državni ispit.

>>Nezaposlenost visokoobrazovanih u brojkama

– Mislim da za tih 5900 visokoobrazovanih, kojima je za zapošljavanje potreban stručni ili državni ispit, hitno treba pronaći neko rješenje. Predložio sam da volontiraju ili da ih se zaposli uz minimalnu naknadu, što bi trebalo razraditi u resoru gospodarstva. Svakako, mora im se omogućiti da odrade godinu dana staža, polože ispit i onda ravnopravno s ostalima traže posao – kaže ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Prema objašnjenju s burze rada, za ovu godinu već je razrađen model za približno tisuću mladih diplomanada. Sa sveučilišta, veleučilišta te privatnih viših i visokih škola u Hrvatskoj posljednjih godina na tržište rada iziđe oko 25 tisuća studenata, pa se prema procjenama upućenih i u tom povećanu broja visokoobrazovanih krije njihov sve veći udio u broju nezaposlenih. Povećan broj diplomiranih, odnosno pokušaj pretvaranja Hrvatske u zemlju znanja kako bi udio visokoobrazovanih u dogledno vrijeme u ukupnom broju stanovništva bio tridesetak posto, nije pratio razvoj gospodarstva ni ulaganje u visoke tehnologije koje bi jedine mogle izvući Hrvatsku iz letargije. Hrvatska nema viziju ni strategiju gospodarskog razvitka, nema definirane kategorije stručnjaka potrebne za to, pa stoga ni sveučilišta nemaju s čim usklađivati svoje kvote. Stoga nije čudno što se i uz nekoliko tisuća nezaposlenih pravnika i ekonomista svake godine upisuju novi kojima je perspektiva – burza rada. Na sveučilištima i u znanstvenim institutima nije bilo gubitka radnih mjesta, ali ni otvaranja novih.

Krizom po diplomi
Na najvećem, Zagrebačkom sveučilištu, također nije bilo zatvaranja radnih mjesta, ali nema ni naznaka da bi se mogla otvarati nova iako su, realno, potrebna i planirana. Na fakultetima je usporeno napredovanje mladih stručnjaka jer novca za povećanje njihovih plaća jednostavno nema. Hrvatska je u naletu krize izgubila približno 200 tisuća radnih mjesta – sve što je stvoreno od 2003. do 2008. godine, a među djelatnostima najveći su gubitnici prerađivačka industrija, graditeljstvo i trgovina.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kažu da su lani imali najveći porast nezaposlenosti upravo među osobama s fakultetom – čak 30 posto te prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem – 18 posto.

Slabije obrazovani ostajali bez posla, s

Slabije obrazovani ostajali bez posla, stručnjacima rezali plaće

Prema anketi o radnoj snazi kriterij zaposlenosti nije formalni radni odnos već podatak je li ispitivana osoba u tjednu kad je provedena anketa radila barem jedan sat \"bez obzira na formalni status i način plaćanja za obavljeni rad\".

– Anketa o radnoj snazi ne radi se na osnovi evidencije nego statističkog uzorka, koji može biti osjetljiv na promjene uzorka – upozorava analitičar Danijel Nestić te dodaje da podatak o 36 tisuća izgubljenih stručnih radnih mjesta treba uzeti s rezervom dok ih ne potvrde ili demantiraju drugi izvori.

Sociolog Teo Matković kaže da su u ovoj krizi slabije obrazovani uglavnom gubili posao, a visokoobrazovanima se smanjivala plaća.

– Da je bilo masovnog gubitka registriranih radnih mjesta stručnjaka, to bi se sigurno vidjelo i na drugim podacima – kaže Matković. No sporije su se zapošljavali svi.

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • cici14:

    Hm U praksi to izgleda ovako: Starog činovničića stručnog referenta, pošalješ u mirovinu 10 godina ranije, jer treba pružiti priliku mlađima, iako je ovaj recimo i dobro radio. Njegovo radno mjesto pretvoriš u radno mjesto visoke školske spreme. Mladi krenu ... prikaži još!u s entuzijazmom, ali jedan je školovan za zanošenje jaja u lijevom, a drugi u desnom zavoju, pa se ne mogu uskladiti, pa svaki napravi svoje baze podataka i projekata, koje ovaj drugi ne razumije, Nakon toga zaposliš pet savjetnika, još višlje stručne spreme, koji su ko rogovi u vreči, jer su toliko pametni, da ni ne znaju koliko su pametni. I tako dalje zidaš. S vremenom kad pipa presuši, svima skrešeš plače i svi su nezadovoljni i ljuti, ali pristaju, jer drugog izbora nemaju i ništa ne znaju. I onda krene...... hrvatska svijetla budućnost i ulazak u EU.

  • -obrisani-:

    Sve će bit bolje kad nam jope 3. januarska zavlada, ovaj puta bez burduša, a li zato uz jocu i njegovu crvenu prav(u)DU(du) za dom i jugosferu uvijek spremni

  • 21Century:

    Ceka ih biro ili baustela - nema trece.Hrvatska danas,kao zemlja treceg svijeta, nemoze priustiti svojim diplomandima sticanje iskustva radom u struci, ali se u isto vrijeme novaca za upisnine na fakultete ne moze odreci. Tako da se stvara paradoksalna situacija ... prikaži još! u kojoj sve vise ljudi upisuje fakultete dok posla za obrazovane sve manje ima. Vodeci hrvatski poduzetnici nemogu tu puno uraditi jer ni sami nemaju kvalifikacija potrebnih da zemlju uprave u pravom smjeru. Prodavalo se sve - od zraka u limenkama do poduzeca za 1 kunu, dok smo sva potrebna znanja izgubili u procesima unistenja i degradacije znanja kroz dvadeset godina samostalnosti.