Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 95
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kolektivna tužba
Povratak na članak

Prvo ročište u tužbi Udruge Franak protiv banaka 4. srpnja

Banke su se očitovale na kolektivnu tužbu da nisu odgovorne. Pravda je na našoj stani, vjerujemo u pobjedu, objavila je Udruga Franak

Komentari 10

DU
Deleted user
23:45 14.06.2012.

Kratak osvrt: banke u Hrvatskoj prikupljaju štedne uloge većinom u stranoj valuti još od epohe SFRJ i onda moraju plasirati kredite s deviznom klauzulom, na drugoj strani. Pa je prije nekoliko godina kredit u CHF imao nižu kamatu nego onaj s € i mnogi su se zbog te povoljnosti odlučili za CHF kredite. I par godina su plaćali manje rate nego oni koji su se zadužili u €! Onda je došlo do globalnih promjena i zlato i CHF su krenuli nebu pod oblake i odjednom je krivnja hrv. bankara, s optužbom lihve, što je narušen paritet €/CHF, a posljedično i kn vs CHF jer je kn sidrena uz €. I sad ti isti koji su plaćali proporcionalno manje rate jer su imali kredite u CHF, vrište da su ih banke opljačkale preko lihvarskih ugovora jer su globalno proklizali tečajevi vodećih valuta. A bili su tako "smart" dok su se ogledavali prema dužnicima u eurskim kreditima, zar ne?

VL
VG
vgboy
08:04 15.06.2012.

što su ljudi dobili pri isplati kredita neka i vrate,a to su kune,naravno uz kte i event inflacijski postotak u hr,sve je jasno ugvori za kredite su ionako jednostrani jer ih sastavljaju bankari ibez potpisivanja nema kredita, znam netko će reći da nije obavezno diči kredit ali bit je u tome da nitko ne kaže da lovu neće vratiti bilo bi pošteno da netko konačno pokaže zube bankarskim gulikožama,ionako zemlja i ljudi imaju samo štetu od njih

VL
MA
marinkomarinko
08:34 15.06.2012.

nikakvo zaduženje banaka u inozemstvu u stranoj valuti - pogotovo ne u CHF nije bilo - kredit je davan u kunama i kune se vraćaju - valutna klauzula je samo dodatna "zaštita" odnosno ekstra profit banaka. kao neka vrsta još jedne masne kamate uz postojeće kamate, naknade, troškove... i dr. floskule. nije problem u zaradi banaka (ugovornim kamatama) već u lihvi.

VL
GR
grebator
10:53 15.06.2012.

mikrofrizzly o čemu ti pričaš!? Prvo, ova tužba će pomoći i dužnicima u eurima zato što je i za dužnike u eurima i u francima kamatna stopa prevelika. Pogledaj kretanja libora, kamatnih stiopa u Hrvatskoj i kamantih stopa u drugim državama, uključujući BIH i Srbiju pa ćeš vidjeti kako nas deru. Krajnje je vrijeme da se i dužnici u eurima pobune zbog svoje previsoke kamatne stope, a ne da zahvaljuju Bogu što su još dobro i prošli u usporedbi s dužnicima u francima. Pa deru nas jedne i druge: do rasta franka su malo više derale dužnike u eurima, a sad malo više deru dužnike u francima, ali nas deru jedne i druge cijelo vrijeme po pitanju kamatne stope. Drugo, banke se nisu zaduživale u francima, već u eurima pa krajnje je nemoralno i lopovski da sad sav rizik prebace na dužnike. Rizik im je ravan nuli jer su zaštićene kao lički medvjedi sa svim tim dužnicima, sudužnicima, hipotekama i životnim osiguranjima.

VL
DI
dijalektičar
13:16 15.06.2012.

Dajem podršku Udruzi u borbi protiv neprirodnog / nelegitimnog legaliteta banaka odnosno moćnika čije su vlasništvo - vrlo neodgovorno prema općem dobru.

VL
JA
jamajka
13:20 15.06.2012.

Ima možda ovdje i elemenata kaznenih djela. Npr. Lihvarski ugovor: (1) Tko iskorišćujući nuždu, teške imovinske prilke, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se obvezao dati ili učiniti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi Dalo bi se govoriti i o prijevari: 1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. .................

VL
DU
Deleted user
13:32 15.06.2012.

Zakonski prag za lihvarenje je 15 % godišnje kamate i banke su daleko ispod te brojke. Što se tiče razlike u visini kamata, kamate su bile enormne dok nisu pristigle strane banke u RH i tek tada su de facto, u krutoj zbilji, postali krediti šire dostupni stanovništvu. A kako se radi o pojavi da su relativno visoke i kamate na oročenu štednju kod nas, a da banka posluje na razlici aktivne i pasivne kamate, onda i kamate na kredite moraju biti slijedom te okolnosti veće nego u Njemačkoj, primjerice. A da se ne govori da se radi o trusnoj i ekonomski nestabilnoj pol. regiji, gdje pravna država ima golemih manjkavosti i da je sve to ukalkulirano u bankarski rizik preko visine kamate.

VL
Avatar nekakav
nekakav
13:50 15.06.2012.

tužbom osporiti kamatnu stopu?! jeste normalni?! i razliku tečaja? pa što mislite, da se vam želja usliši, kako bi prošao daleko veći broj građana koji štedi? jeste bili poslovno sposobni prilikom potpisivanja ugovora, uzimanja kredita? valjda jeste. onda, u čemu je problem? imali ste manju kamatnu stopu za kredite u švicarcima, i smijali se ostatku koji je uzeo u eurima. sad kad ste spušili, sad bi se tužbom izvlačili... da, bilo bi to fenomenalno. zamislite da vam vrate tečaj švicarca od prije 4 godine.... a tečajnu politiku vodi...banka. koja? čija? hnb možda? onda je to zakonsi uređeno. šteta truda i novaca za pravnike. dajte banci ono čime ste jamčili... ionak niste taj stan otplatitli. vratite im ga, i živite gdje ste i prije. imate gdje biti. a za luksuz ćete ipak morati poraditi malo... ne stigne se do stana za 15 godina samo tako. ni nijemci ga nemaju, pa kud ćete vi?!

VL
JA
jamajka
15:41 15.06.2012.

Hm, pa nisu Nijemci mjerilo za sve. Eto npr. mislili su da će ušetati u Staljingrad, kad ono, raspad sustava. Ako su dobri u nečem ne znači da su mjera za sve životne vrijednosti i prioritete.

VL
VI
Visnjevac
13:44 16.06.2012.

Okvire poslovanja banaka postavio je zakonodavac a banke su to znale iskoristiti.Ako netko radi za Kune a dize kredit u nekoj drugoj valuti onda je svjesno ili nesvjesno usao spekulativni rizik koje bi posljedice sad morao snositi.

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.