Provela je 24 godine u samostanu da bi napustila red zbog jednog kobnog dodira s redovnikom
"Živjela sam kao pustinjak. Imali smo dva puta dnevno rekreaciju, oko pola sata, kada smo mogli razgovarati, inače si bio sam u sobi. Nikad nisi ni s kim radio, uvijek sam", ispričala je sestra Mary Elizabeth
Komentari 11
Puno je prljavštine u crkvenim redovima kao i među ljudima, no svejedno, ni vrata paklena je nece nadvladati!
Katolička crkva treba korjenite promjene jer ce u protivnom nestati.
Božji su putevi nepredvidljivi. Kad instinkte održanja vrste (koje je Bog instalirao u svako biće) nesavršeni um čovječji pokuša zaobići internim zabranama (celibat), Bog za provedbu svoje volje, pronalazi sjajna rješenja kao ove spomenute prilike, kad je bila dovoljna jednana iskrica, koja je preko njihovih rukava upalila Božje svjetlo u njihovim srdašcima. Slava Svevišnjem!
dodirnuo je on nju malo preduboko. mislim, duhovno preduboko. :)
Kakvo je to plemenito božanstvo koje se veseli vidjeti ljude iza debelih zidova u izolaciji cijeloga života?
Priorica
Ovo nije objavljeno slučajno baš sad, kad je preminuo papa Benedikt XVI. Vidi se i osjeća neizmjerno poštovanje ljudi, vjernika i nevjernika. Zato je pod hitno Crkvu trebalo oblatiti, ismijati......
Teško je nadvladati prirodne nagone. Ali oni svjedoče i duhovni poziv bez kojeg više ne mogu odvojiti. Da se zamisliš.
Bolesni mozgovi. Umjesto da se uhvate jedno drugog i uzivaju u blagodati musko-zenskih odnosa oni placu i jadni su i razmisljaju o samostanima. Osobe koje odu u takve redove casnih sestara i svecenika nisu normalni.
Normalno da nije dobila poziva od Boga, dobila je samo u doticnoj trenutku poruku da gubiti vrijeme. Niti jedna zena nikada nije dobila poziv Bozji.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Mene zanima onih 99% sestara i svećenika koji ostaju vjerni Katoličkoj Crkvi, unatoč napadima i progonima izvana. Koji imaju poziv, vjerni su, čiste se, i čine ovaj život ljepši. Hvala vam, dragi ljudi