Nakon neuspjeha zajedničkog projekta razvoja borbenog zrakoplova, Njemačka i Francuska odustale su i od razvoja tenka budućnosti MGCS (Main Ground Combat System). Riječ je o jednom od najambicioznijih europskih obrambenih projekata, koji je trebao omogućiti razvoj nove generacije borbenih tenkova i zamijeniti njemački Leopard 2 i francuski Leclerc. Obje zemlje sada se okreću vlastitim rješenjima, a posljedice propasti suradnje mogle bi se osjećati desetljećima, piše njemački Welt.
Kraj programa u četvrtak je pred Odborom za obranu francuske Nacionalne skupštine objavio načelnik Glavnog stožera francuskih oružanih snaga Fabien Mandon, koji je odgovornost za prekid suradnje pripisao Berlinu. Prema pisanju francuskog Le Mondea, Mandon je izjavio da je Francuska računala na zajednički razvoj novog tenka, ali da je njemačka strana odlučila napustiti projekt.
Naglasio je da su predstavnici kopnenih vojski prethodno usuglasili zajedničke vojne zahtjeve, zbog čega njemačko povlačenje smatra političkom, a ne vojnom odlukom. Dodao je da industrijska ponuda predstavljena početkom 2026. nije odgovarala potrebi zamjene postojećih tenkova do 2037. godine te da je Njemačka odlučila pokrenuti nacionalni program razvoja nasljednika Leoparda 2. Njemačko Ministarstvo obrane zasad nije službeno potvrdilo njegove navode.
Razvoj sustava MGCS započeo je 2017. godine, za vrijeme njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Projekt je zamišljen kao temelj budućih europskih oklopnih snaga, a zajednička platforma trebala je poslužiti i za razvoj drugih vojnih vozila. Prvotni plan predviđao je uvođenje novih tenkova u uporabu od 2035. godine. Međutim, zbog višegodišnjih kašnjenja rokovi su se pomicali, pa se već tijekom 2025. procjenjivalo da bi prva serijski proizvedena vozila mogla biti dostupna tek 2045. godine.
Jedan od ključnih problema bile su nesuglasice oko glavnog naoružanja. Njemačka je zagovarala Rheinmetallov top kalibra 130 milimetara, dok je Francuska inzistirala na razvoju topa kalibra 140 milimetara. Izbor kalibra izravno utječe na konstrukciju tenkovske kupole, raspored opreme i mogućnosti ugradnje dodatnih obrambenih sustava. Projekt su dodatno opterećivali sukobi među proizvođačima oko raspodjele poslova. Rheinmetall i KNDS godinama su pregovarali o svojim udjelima, dok su ulaganja u razvoj ostala ograničena. Prema riječima predsjednika Uprave Rheinmetalla Armina Pappergera, do sredine 2026. za uključene kompanije tijekom deset godina osigurano je ukupno tek oko 25 milijuna eura. Planirani tehnološki demonstrator nikada nije izrađen.
U srpnju ove godine Berlin i Pariz značajno su smanjili opseg suradnje, ograničivši je na razvoj zajedničkih digitalnih tehnologija i sustava povezivanja oklopnih postrojbi. Time je praktički napuštena ideja zajedničkog borbenog vozila. Dok je zajednički projekt gubio zamah, europski proizvođači vojne opreme počeli su predstavljati alternativna rješenja. Njemački KNDS razvio je koncept Leopard 2 A-RC 3.0, s besposadnom kupolom, radarom za otkrivanje dronova i protuzračnim topom kalibra 30 milimetara.
Istodobno su KNDS i Rheinmetall predstavili koncept MBT Vision 2032, novi tenk s topom kalibra 130 milimetara i tročlanom posadom. Rheinmetall nastavlja i razvoj vlastitog tenka Panther KF51, za koji uspostavlja proizvodne kapacitete u Mađarskoj te surađuje s talijanskom kompanijom Leonardo. Francuska, s druge strane, razmatra vlastita rješenja za zamjenu tenkova Leclerc, među kojima je i koncept Capint. Pariz će pritom morati osigurati sredstva za modernizaciju svojih oklopnih snaga, dok se istodobno suočava s izazovima razvoja vlastitog borbenog zrakoplova šeste generacije.
Propast projekta MGCS predstavlja ozbiljan udarac nastojanjima Europske unije da ujednači vojnu opremu svojih članica i smanji troškove zajedničkim razvojem naoružanja. Prema podacima specijaliziranog časopisa Militäraktuell, europske vojske do 2045. godine planiraju nabaviti približno 1700 borbenih tenkova, uključujući modele američkih i južnokorejskih proizvođača.
Umjesto zajedničke europske platforme, europske članice NATO-a tijekom 2030-ih mogle bi koristiti najmanje pet različitih platformi gusjeničnih borbenih vozila, svaku s vlastitim zahtjevima za održavanje, streljivo i logistiku. Takva fragmentacija mogla bi povećati troškove opremanja oružanih snaga i otežati njihovu međusobnu suradnju, zbog čega bi neuspjeh njemačko-francuskog projekta mogao imati dugoročne posljedice za europsku obrambenu industriju.
FOTO Preminuo je legendarni Goran Bare, a ovo je bio njegov život u slikama
Otvori KEKS Pay
Ne mogu se njih dvoje usaglasiti a trebalo bi 30+. Nemoguća misija.