Danas je održana svečana promocija 247 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskoj godišnje doktorira 878 osoba, po čemu je ona na začelju europske ljestvice.
Kandidati su izgovorili tekst prisege nakon čega ih je rektor Damir Boras proglasio doktorima znanosti i umjetnosti. Svečanosti su nazočili ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i drugi.
Prema Hrvatskom statističkom ljetopisu, od ukupno 878 osoba koje su tijekom 2015. stekle stupanj doktora znanosti, njih 497 su žene. Prema znanstvenim područjima, najviše je doktora bilo u društvenim znanostima, 197 njih, zatim 158 u tehničkim znanostima; biomedicinu i zdravstvo doktoriralo je 155 studenata, humanističke znanosti 147, prirodne znanosti 128, biotehničke znanosti 73, interdisciplinarno područje znanosti 16 i umjetničko područje 4 studenta.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je ukupno 2014. bilo zaposleno 10,726 istraživača, a 2013. u 28 zemalja Europske unije 2,706,928 istraživača. Pojedinačno, najviše je znanstvenika zaposleno u Velikoj Britaniji, 466,689 njih, zatim u Švedskoj 466,689, u Njemačkoj 549,283, u Francuskoj 366,299, u Belgiji 66,724, u Finskoj 56,720, Sloveniji 12,111. itd.
Izvan Europske unije, primjerice, u Japanu je zaposleno 892,406 istraživača, u Srbiji 14,643 a u Bosni i Hercegovini 1,831.
Na temelju odnosa broja zaposlenih znanstvenika i ukupnog broja stanovnika, hrvatski standard iznosi jedan znanstvenik na 324 stanovnika. U susjednoj Sloveniji jedan znanstvenika dođe na 170 stanovnika, u Belgiji 169, u Njemačkoj 148, u Velikoj Britaniji 140, u Finskoj 97 i Švedskoj 96.
Prema Eurostatu izvan EU-a, u Japanu jedan znanstvenik dođe na 142 stanovnika, u susjednoj Srbiji 484, a BiH 2080.
A tko je vama znanstvenik? Ne mislite valjda da je esihica znanstvenica.