Za samo deset godina barem 80 posto stanovnika Europske unije imat će osnovne digitalne vještine, 5G mobilne mreže bit će dostupne diljem EU-a, više od 90 posto malih i srednjih poduzeća koristit će barem osnovne digitalne tehnologije, a ključne javne usluge bit će u potpunosti dostupne online. To su samo neki od digitalnih ciljeva koje je Europska komisija postavila za uspješnu transformaciju EU-a do 2030. godine. A ovih je dana predstavila i program Digitalna Europa radi ostvarenja tih ciljeva.
Program je vrijedan gotovo dvije milijarde eura i iz Komisije poručuju da će prve pozive na podnošenje prijedloga objaviti do kraja studenoga, a druge pozive u 2022. godine. Programi rada provodit će se uglavnom bespovratnim sredstvima i javnom nabavom.
Tranzicija u digitalno
- Programom Digitalna Europa gradimo sigurnu i održivu digitalnu infrastrukturu. Pomažemo i poduzećima da ostvare bolji pristup podacima ili da koriste rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Brinemo da Europljani dobiju odgovarajuće vještine za aktivno sudjelovanje na modernom tržištu rada – izjavila je izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager prilikom predstavljanja programa.
Naime, digitalna, a i zelena, Europa glavni su izazovi ove generacije. Stoga je Europska komisija pokrenula brojne inicijative za tranziciju u digitalni svijet. Jedan od njih je i program Digitalna Europa koji donosi financiranje u nekoliko područja među kojima su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i široko korištenje digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.
Online prava građana
No, Komisija prvenstveno stavlja građane u prvi plan. Zato je u proljeće 2021. predstavila Europske digitalne principe. Oni, između ostalog, uključuju pravo na obrazovanje s dovoljnim digitalnim vještinama za kontrolu tehnologije i pravo na pristup poštenim i nediskriminirajućim online uslugama. Općenito, načela žele naglasiti temeljnu ideju da sva prava koja građani imaju izvan mreže, imaju i online.
Da bi to postigli, građani moraju znati kako internet funkcionira i to je jedan od ciljeva Akta o digitalnim uslugama koji regulira obradu i postupanje sa sadržajem na digitalnim platformama. Srž uredbe je obveza platformi da poboljšaju transparentnost i javno znanje o tome kako njihovi algoritmi rade.
Hrvatska na 19. mjestu
Napori i programi donose rezultate. Primjerice, upravo predstavljeni rezultati indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. pokazuju da su države članice ostvarile napredak u digitalizaciji. Ciljevi ostvarenja politike digitalnog desetljeća prate se upravo kroz DESI.
- Poruka Indeksa je pozitivna: sve države članice ostvarile su određeni napredak u povećanju digitalizacije i konkurentnosti, no može se učiniti više - izjavila je izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager prilikom predstavljanja DESI-ja.
Naime, ukupna slika u državama članicama je i dalje neujednačena s velikim prostorom za napredak.
Kada je riječ o podacima za Hrvatsku, ona je na 19. mjestu. Rezultat se poboljšao, no ima prostora za napredak. Prilika može biti energična provedba mjera iz Plana oporavka i otpornosti jer može donijeti promjenu tempa za bržu digitalizaciju. Naime, hrvatski plan obuhvaća ukupna ulaganja od približno 6,3 milijarde eura, od čega je za digitalna ulaganja oko 20 posto.
Obzirom da su se države članice EU-a obvezale u digitalizaciju uložiti najmanje 20 % nacionalnih sredstava iz Plana za oporavak i otpornost, jasno je da bi ovo uistinu trebalo biti desetljeće koje će donijeti i digitalnu transformaciju EU-a.
