Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 162
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
novi način varanja Pljačkaši s banaka kreću na trgovine i transportna vozila, a lani su najveći odjek imale malverzacije tuđim nekretninama

Prodali im tuđe stanove

hrv-izd01-txt.jpg
import
02.01.2006.
u 01:42

U prošloj godini najveću štetu građanima je nanio bankrot Štedno-kreditne zadruge Virovitica. Njih čak 1617 ostalo je bez svojih uloga, a iznos se penje do astronomskog broja što je procijenjen na 92 milijuna kuna. Štedni ulozi nisu bili osigurani u mjerodavnoj državneoj agenciji, a novo vodstvo štedionice sumnja da je staro vodstvo namjerno oštetilo štediše.

Ovo je jedan od nekoliko primjera u kojima su ljudi smiono uložili životne ušteđevine u neku štedionicu uz odlične kamate, koje bi i dobivali neko vrijeme, nakon čega bi se sve urušilo, a ulagači ostali i bez glavnica. Unatoč tome što ta vrsta prijevara spada u neka starija vremena, kao i nekad popularni "lanci sreće", njezine se posljedice osjećaju i danas, kad stvari dolaze na vidjelo. No, iako vrhove top-ljestvica zauzimaju višemilijunske svote i gospodarski kriminal.

Male prijevare rjeđe
Gojko Marković, Načelnik Odjela općeg kriminaliteta MUP-a, rekao nam je kako vam u Hrvatskoj novac još uvijek može pokupiti i "šibicar" sa sajma ili prolaznik koji "slučajno" pronađe zlatnu ogrlicu. Broj evidentiranih prijevara do prosinca ove godine je 2424, od toga 108 policija još nije riješila, što se ne razlikuje mnogo od prošle godine, u kojoj su evidentirane 2654 prijevare, od toga je 126 nerazriješeno. Gojko Marković kaže kako je još uvijek najviše klasičnih prijevara, npr. kad lažna medicinska sestra zakuca umirovljenici na vrata, zamoli čašu vode i ukrade torbicu.

Ali ta je vrsta prijevara u padu, a porasao je na primjer broj obmana banki lažnim prikazivanjem kreditne sposobnosti. Krivotvorenom dokumentaciju kolovođe svoje pomoćnike prikažu kao zaposlenike neke tvrtke koji imaju veliku plaću, na osnovi čega ovi dignu velike kredite u bankama i štedionicama ili naruče robu koju nitko ne plati. Jasna Marić osumnjičena je da je s pomagačima na taj način opljačkala više od osam milijuna kuna, dok je Damir Obajgor s još 31 osobom osumnjičen za pljačku oko 4,7 milijuna kuna. No banke su toj vrsti kriminala donekle doskočile uvođenjem "crnih listi".

Veliki odjek u medijima ove su godine imale i prodaje tuđih stanova i zemljišta, za što je optuženo nekoliko grupica prevaranata. Silvija Bakmaz, bivša manekenka, optužena je za prodaju dva tuđa stanu u Zagrebu, dok je Boris Pejnović prvooptuženi za prodaju četiri tuđa stana, na čemu je s pomagačima zaradio oko dva milijuna kuna. Kod prodaje tuđih stanova, kaže Gojko Marković, za prevarante je idealno ako su stvarni vlasnici stana u inozemstvu. Lopovi krivotvore dokumente nekretnine i osobne dokumente vlasnika te kod javnog bilježnika, nastupajući kao vlasnici, prodaju tuđi stan osobi koju pronađu preko oglasnika.

Kod prijevara nema pravila, svako udara na svakoga pa tako i mnoge hrvatske tvrtke budu žrtvom drugih tvrtki. Kriminalci zakonito registriraju tvrtku ili kupe već registriranu te naruče robu od druge tvrtke, lažno joj prikazavši mogućnost naplate robe. Uplatama i isplatama sa svog računa stvore takozvani "fiktivni bonitet", a kad oštećena tvrtka pokuša naplatiti isporučenu robu, otkrije da su akceptni nalog, zadužnice ili mjenice koje su dobili bez pokrića.

Fiktivni odnosi
Ni državni proračun nije imun na lopove koji kao ovlaštene osobe tvrtki rade lažne fakture, to jest vrijednost robe u prometu prikažu puno većom nego što doista je, te stvaranjem takvih "fiktivnih poslovnih odnosa" od države dobiju mnogo veći povrat PDV-a no što im pripada.

Prošla godina unatoč svemu, kaže Gojko Marković, ostat će zapamćena po oružanoj pljački Finine poslovnice u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, kad su ubijena dva zaštitara. Do prosinca je u Hrvatskoj zabilježeno 1270 razbojstava, što je pet posto manje nego lani, no još uvijek mnogo. 2001. tako je bilo 722 razbojstava, a sljedeće je godine taj broj porastao za nevjerojatnih 50 posto. Za taj je rast, kaže Gojko Marković, "zaslužno" masovno otvaranje sportskih kladionica 2002. u prostorima bez minimalnih uvjeta zaštite, koje su postale omiljena meta pljačkaša.


Zarada na (ne)građevnom zemljištu

Jedan od klasičnih načina velike i sporne zarade je na kupoprodaji zemljišta. Prošle godine bila su dva slučaja na Hvaru i jedan na Braču. U Vinišću nedaleko od Trogira sprema se prodaja milijun četvornih metara zemlje. Tamo je već prodan kompleks oko 150 tisuća četvornih metara po 12,5 eura. Sustav je jednostavan uz blagoslov lokalne i županijske vlasti velikom investitoru se proda poljoprivredno zemljište tako što se zaprijeti seljacima da ga nikad neće moći koristiti za gradnju. Ulagač kupi zemlju po 10-20 eura, a kad ostvari prenamjenu, to zemljište vrijedi višestruko. (Ni. M.)

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije