Ovih dana mnogo očiju bilo je uprto u Jimenu, Ignacija i Kilo. Proučavali su ih sa Zemlje, ali i astronauti iz Međunarodne svemirske stanice zato jer su fenomen koji se nikada do sada nije dogodio. Riječ je o tri golema uragana gotovo maksimalne snage koja su nastala nad središnjim i istočnim Pacifikom. Iako je potpuno sigurno da neće zaprijetiti kopnu i ljudima, zabrinjava činjenica da se nikada do sada gotovo istodobno nisu pojavila tri tako snažna i velika uragana. Oni koji su već iskusili bijes uragana strahuju, a stručnjaci upozoravaju da pojava ove žestoke i razorne trojke nije ništa čudno, osobito u kontekstu globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.
Čak 95 posto svjetske znanstvene zajednice koja se bavi tim problemima potpuno je sigurno da su klimatske promjene posljedice ljudske aktivnosti te upozorava da globalno zagrijavanje donosi esktremne vremenske uvjete poput spomenutih uragana, žestokog naleta polarne zime s puno snijega, dugotrajnih suša i obilnih kiša koje izazivaju poplave... Ovogodišnje ljeto koje je Europi donijelo esktremnu i do sada gotovo nezabilježenu vrućinu i sušu potpuno se uklapa u tu priču o klimi. Iako nam se čini da je najgora posljedica onoga što nam se ovoga ljeta događalo bila ekstremna vrućina koju je bilo teško trpjeti, one prave i ozbiljne posljedice na vidjelo će početi izlaziti tijekom sljedeće godine. Kako u većem dijelu Europe suša još traje, a mogla bi potrajati i do kraja listopada, sigurno će utjecati na vegetacijski ciklus, točnije na proizvodnju hrane, pa možemo očekivati da će tijekom zime hrana najvjerojatnije biti puno skuplja.
Još učestalije nevolje
Kako je zbog visokih temperatura poremećen i hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode u zemlji i u atmosferi, u trenutku kada kiša i dođe, ona dolazi u ekstremnom obliku. Najbolji primjer za to je oluja koja je prije nekoliko dana zahvatila imotsku krajinu gdje je gotovo potpuno uništila urod u vinogradima koji je bio obilat i izuzetno kvalitetan. Upravo ovaj primjer odlično svjedoči o nevoljama koje nam mogu donijeti klimatske promjene i globalno zagrijavanje. Stručnjaci predviđaju da će sušna područja postati još sušnija, a ona s obilnom vlagom još vlažnija. No jedno im je zajedničko – kada dođe kiša, doći će "nasilno" i u jako velikim količinama. Stručnjaci iz Europskog opservatorija za sušu upozoravaju da je ovogodišnje vrelo i sušno ljeto samo uvod u period u kojem će ove dvije pojave biti još ekstremnije i još učestalije, što bi mogao biti novi veliki izazov s kojim će se cijeli Stari kontinent morati naučiti nositi. Znanstvenici također upozoravaju da je sustavna borba protiv klimatskih promjena jedini način da popravimo ono što smo pokvarili.
Iako ističemo da su uzroci najnovije izbjegličke krize koja je zahvatila Europu ratovi, diktature, terorizam i ekstremizam, u temelju najnovije seobe naroda s Bliskog istoka i iz Afrike su i klimatske promjene. Neki idu čak toliko daleko da tvrde da su upravo klimatske promjene temeljni i glavni uzrok svega toga.
Priča ide ovako – Sirija je od 2006. do 2010. pretrpjela najgoru sušu u novijoj povijesti. Gotovo je potpuno uništila urode, i to četiri godine zaredom, i izazvala velike migracije unutar zemlje. Iz sela se u gradove preselilo oko dva milijuna osiromašenih seljaka.
Osiromašeni zbog klime
Režim predsjednika Bashara al-Assada nije ništa poduzeo kako bi ublažio posljedice te suše za koju znanstvenici tvrde da je izravna posljedica klimatskih promjena te tvrde da je do pobune 2011. došlo, između ostalog, i zbog stvaranja kritične mase nezadovoljnog stanovništva raseljenog i osiromašenog zbog suše. Neki analitičari također tvrde da je velika suša na sjeveru Afrike, koja je prije sedam godina u nebo podigla cijene hrane, uzrok više ratnih sukoba u Africi te da je u nekim zemljama stvorila uvjete koji su doveli do Arapskog proljeća. Iako oni koji se bave proučavanjem povezanosti klimatskih promjena i političkih previranja kažu da klimatske promjene ne možemo promatrati kao jedini i isključivi uzrok sukoba i izbjegličkih kriza, upozoravaju da su one jedan od bitnih uzroka tih pojava.
Svjetska banka je 2014. godine najavila da će klimatske promjene prouzrokovati još više toplinskih udara i suše, osobito na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike. Posljedice će biti propadanje uroda, manjak hrane i vode, oružani konflikti i raseljavanje stanovništva. Tu je i tvrdnja da je do velikih migracija iz tih područja došlo a da uopće nema ratova i sukoba, već samo suše, gladi i siromaštva prouzročenih klimatskim promjenama. Uz to, upravo siromašne zemlje Afrike, Bliskog istoka i Azije trpe najgore posljedice klimatskih promjena, a da su pri tome svjesne da je njihov doprinos globalnom zagrijavanju i klimatskim promjena bio minimalan. Možda i nije previše neobično da su ti ljudi došli na granice zapadnih zemalja zato jer su upravo one najveći krivci za klimatske promjene. Uz to, zemlje poput Sjedinjenih Država i Kine više od desetljeća miniraju sve međunarodne sporazume kojima je cilj borba protiv klimatskih promjena na globalnoj razini.
>> 'Oceani će se nepovratno promijeniti ako ne smanjimo emisije CO2'
>> Evo kakve će temperature biti 2100. godine
Spremni smo za klimatske promjene, financijski krah, genetski modificiranu hranu, izbjelice, novi svjetaki poredak i novog nogometnog selektora. Samo deri ...