Mnogim je epitetima čašćena nova Vlada HDZ-a i Mosta, ali nekako se najviše uvriježilo da Hrvatskom vlada trijumvirat. Hoće li hrvatski trijumvirat potrajati tek godinu dana kao posljednji rimski kada je Gala Placidija podijelila Zapadno Rimsko Carstvo na tri trijumvirata kako bi očuvala mir, ali ambicije njezinih generala bile su mnogo veće od ponuđenog teritorija.
Princip trijumvirata
U domaćem trijumviratu, barem zasad, nema naznaka teritorijalnih (saborskih) pretenzija i preuzimanja potpune političke kontrole jer trenutačno za to nema uvjeta, ali na put troglavoj Vladi koju čine premijer Orešković, HDZ (prvi potpredsjednik Vlade Karamarko) i Most (potpredsjednik Petrov) mogli bi stati politički (dijelom i svjetonazorski) prijepori koji su svakim danom sve brojniji. Detektirali smo barem desetak točaka potencijalnih sukoba ili barem neslaganja između HDZ-a (Domoljubne koalicije) i Mosta koji će dovesti do blokade ili popuštanja jedne strane u provođenju državnih politika i reformi. Posljednjih dana, primjerice, aktualiziralo se pitanje reforme lokalne samouprave jer Most inzistira na smanjenju broja županija, i to s 21 na pet do sedam već u 2017. godini, čemu se HDZ protivi. I to je samo jedan u nizu primjera dviju strana ukopanih u svoje rovove s kojima će se nova Vlada morati nositi. Hoće li ti prijepori i neslaganja dovesti do ozbiljnih potresa u Vladi ili će vladajući, ne žrtvujući vlast, ipak pronaći obostrano prihvatljiva rješenja?
Profesor emeritus Ivan Šiber smatra da su sukobi između dviju vladajućih opcija, zapravo, sukobi interesa i principa.
– Ne glorificirajući Most, ali oni nisu stara, strukturirana stranka koja se mora brinuti o namirivanju svog članstva pozicijama. Oni moraju održavati principe javnosti rada, poštenja, nepotkupljivosti. HDZ je velika, strukturirana politička organizacija koja opstaje namirivanjem svog članstva na raznim pozicijama. I tu je riječ o interesima. Most u tom smislu nije opterećen kadroviranjem svog članstva jer ga i nema – smatra Šiber. Ključnim problemom on smatra to što je Vlada, vratimo se na početak teksta, postavljena po principu rimskog trijumvirata. Premijer Orešković, nastavio je, vlada egzaktnim – biznis-znanjem, drugi nositelj vlasti je Tomislav Karamarko – političar, a Božo Petrov u tom trijumviratu predstavlja superego.
Petrov čuvar morala
– Petrov, taj superego, u trojnoj je Vladi zadužen za čuvanje morala i kontrolu ponašanja pojedinaca. Tako ja to vidim. A što se tiče prijepora, u životu je uvijek sve stvar kompromisa. Tako je u braku, tako je u politici, a politika je umijeće mogućeg – komentirao je Šiber. On smatra da je Karamarku, kao predsjedniku stranke koja ima svoje članstvo i prohtjeve, puno važnije održati se na vlasti pa će morati biti popustljiviji.
– Petrov Karamarka, da se slikovito izrazim, drži na kratkoj uzici. Šef HDZ-a puno će više popuštati jer bi mogao izgubiti puno više od Bože Petrova. Petrov će biti onoliko jak koliko jedinstveno bude 15 zastupnika Mosta – rekao je Šiber.
Poštujući profesora Šibera, pogotovo i zato što je dijelom utjecao na njegovu znanstvenu karijeru jer mu je bio u komisiji za doktorat, profesor Ivan Rimac, rekao nam je, s njim se – ne slaže.
– Mnogi analitičari, pa tako i prof. Šiber, u Mostu gledaju ono što bi htjeli vidjeti i što bi htjeli da Most jest, a ne ono što zastupnici Mosta stvarno jesu – komentirao je politički analitičar Rimac. U tom smislu Rimac Petrova ne vidi kao superego i čuvara morala. Smatra da između Mosta i HDZ-a nema ideoloških prijepora jer Most, nastavio je, nije ni trepnuo na ustašofilnost, na prosvjede protiv Mirjane Rakić, šefice Agencije za elektroničke medije, ne smeta im politika ministra kulture Hasanbegovića.
– HDZ brani svoj ideološki obrazac, a Most to podržava ili se ne snalazi – rekao je Rimac.
On drži da je Tomislav Karamarko taj koji diktira što se događa i kako će se raditi u Vladi te da je Most taj koji je odustao od nekih najavljenih poteza. On iznosi još jednu tezu, koja se sada čini na klimavim nogama, a to je da će obje strane – i HDZ i Most – procjenjivati kada će im biti pogodan trenutak za prijevremene izbore. Predviđa da će se Most, kao svojedobno HSS i HSLS, utopiti u masi HDZ-a i da će postupno postati potpuno neprimjetni.
Po svemu što je Most od izbora pa do formiranja vlasti pokazao jasno je da se zastupnici te opcije ne izjašnjavaju o svjetonazorskim i ideološkim temama. Uglavnom, HDZ otvori neku temu, ciljano ili slučajno, i onda se Most o tome referira. Božo Petrov se u nekoliko situacija pokazao kao glas razuma kada je jasno rekao da lustracija ili promjena društvene klime neće proći jer se neće ići u lov na vještice, jednako kao što je odbacio i ideju registra izdajnika, odnosno agresora. Most sam u načelu ne otvara nijednu ideološku temu, a vlada uvjerenje da HDZ ciljano pušta informacije o registru i lustraciji kako bi “hranio” svoje tvrdo desno biračko tijelo. Profesor Žarko Puhovski smatra da između HDZ-a i Mosta nema svjetonazorskih, nego provedbenih razlika. Oni pripadaju, nastavio je, istom desnom svjetonazorskom korpusu.
– HDZ takvom retorikom pokazuje klijentelistički odnos prema desnici ili pak smatra da mu to donosi glasove – komentirao je prof. Puhovski. On objašnjava da je Ivo Sanader, bivši premijer i šef HDZ-a, “svoje” hranio korupcijom, a da ih nova postava HDZ-a hrani radikalizmom.
– Nejasno je kako će Vlada funkcionirati, još se biraju zamjenici i pomoćnici ministara i to će potrajati barem dva tjedna. A već se javlja pritisak izrade proračuna jer privremeno financiranje vrijedi do 31. ožujka. To nije dobro – rekao je prof. Puhovski. I dok analitičari suradnju između Mosta i HDZ-a ne vide u svjetlu velikih sukoba, nego popuštanja i kompromisa, činjenica je da su se pred tim dvjema opcijama otvorila brojna pitanja. No, ono što najviše koči suradnju jest pretjerano inzistiranje Mosta na raznim analizama prije nego što se povuku konkretni potezi. Ne sumnjamo da Mostove namjere nisu pozitivne, ali i put u pakao popločen je dobrim namjerama. Pretjerano se kompliciraju postupci odlučivanja, a cijela se priča sad svela na kadroviranja koja bolno dugo traju.
U pretjeranoj želji za depolitizacijom i profesionalizacijom državnog aparata, Most je de facto odrekao pravo ministrima da biraju svoj tim suradnika. Na to su se u HDZ-u čule pritužbe jer smatraju da se politika provodi s prvim suradnicima u koje imaš povjerenje.
Analiza pa usuglašavanje, najčešći je odgovor koji će se dobiti iz Mosta na većinu pitanja vezanih uz njihove planove za Hrvatsku i dogovor s Domoljubnom koalicijom. Kako tijekom nešto više od dva mjeseca pregovora, tako i od sastavljanja Vlade, postalo je jasno da među ovim dvjema strankama postoji niz razlika. Prvi i najveći kamen smutnje bit će rezanje broja županija ili teritorijalni preustroj Hrvatske, nešto za što se Most zalaže još od kampanje, a HDZ odbija već godinama. Istina, Most kaže da se nikakve odluke neće donositi prije detaljne analize stanja, ali već sada su, kažu nam u stranci, uvjereni da će ona pokazati da je županija previše.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović posljednjih je dana poslala jasnu poruku što misli o Zakonu o životnom partnerstvu, kojem se oštro protive dva člana Domoljubne koalicije – HRAST i HSP AS. Zajedno s udrugom “U ime obitelji” HSP AS se, podsjetimo, obratio Ustavnom sudu s tezom da je njime izigrana volja građana izrečena na referendumu o braku te da je on protivan Ustavu. Ustavni se sud o temi još nije izjasnio, a iz HSP-a AS su i nedavno izjavljivali da je jedna od prvih stvari koju će tražiti u ovoj Vladi rušenje tog zakona.
– Taj se zakon ne mijenja. Dobila sam podatak kako je na temelju tog zakona u Hrvatskoj sklopljeno 109 životnih partnerstva. Hrvatska je zaista ponosna što ima takav zakon kojim se priključila civiliziranim demokratskim zemljama – izjavila je D. Jurlina Alibegović, u čijem je resoru i nadležnost nad ovom problematikom. Zakonu se HDZ protivio i kad se donosio, a do danas mu se jasno protivi i HDZ-ov Ante Ćorušić, koji se spominjao kao kandidat za ministra zdravlja, a prošli je tjedan imenovan sanacijskim upraviteljem KBC-a Zagreb. Ideologija i svjetonazor nešto je o čemu mostovci nerado govore. Čelnik Mosta Božo Petrov više puta nam je naglašavao kako svjetonazorska načela treba ostaviti pojedincu i to je nešto što Most ne želi nikome nametati.
“Čisti populizam”
– Svjetonazorske podjele nisu najveći problem Hrvatske i one neće riješiti naše ključne probleme niti donijeti bolji život – kazao nam je Petrov. Jedna tema iz toga resora jest i pravo žene na pobačaj. Čelnik Mosta ne odobrava abortus, ali nije za zabranu, a takav je opći stav i Mosta. Miro Bulj jasno je rekao da je protiv abortusa, ali također nije za zabranu jer postoje medicinski slučajevi kada je on opravdan. Ladislav Ilčić iz HRAST-a otvoreno se zalaže za zabranu abortusa, dok HDZ-ov Ante Ćorušić ima poprilično konzervativan stav o pobačaju, no posljednjih je mjeseci ipak malo pomirljivije izjavljivao da to pravo neće nikada ukinuti. Most je u kampanji, a poslije i u pregovorima, najavljivao da će prvi njihov potez biti rezanje plaća zastupnika na 9999 kuna, no takav prijedlog još nije došao na dnevni red Sabora. U Mostu nam kažu da od toga ne odustaju i da je to bio dio njihova predizbornog obećanja koje planiraju ispuniti. U prošlom mandatu malo manji rez plaće predlagao je laburist Dragutin Lesar, no glatko je odbijen uz objašnjenje kako je to čisti populizam. Takve poruke tada je slao i HDZ, no posljednji su izbori promijenili percepciju šefa te stranke Tomislava Karamarka, koji je rekao da zastupničke plaće treba rezati i do 30 posto. Ipak, Branko Hrg taj je Karamarkov istup nazvao „ishitrenim populističkim potezom od kojeg na kraju neće biti ništa“.
Sad već bivši ministar branitelja Mijo Crnoja najavljivao je objavu više registara vezanih uz pojam nacionalnih izdajnika, a toj ideji priklonio se i Tomislav Karamarko.
– Branitelji su jedno vrijeme bili izvrgnuti lovu na vještice, ponižavalo ih se da su lažni branitelji. Oni koji su izradili popis branitelja dobili su nekoliko desetaka lažnih, a bila je cijela hajka. Kao reakcija na to idemo vidjeti tko su bili agresori i mislim da je legitimno postaviti takva pitanja. Nije to lov na ljude, nego lov na istinu – izjavio je nedavno Karamarko, a u Mostu nam kažu da nikako ne podržavaju izradu takvog registra niti vide njegovu svrhu. Ta ideja izazvala je buru u javnosti, na internetu je čak osvanuo i registar u koji se prijavilo nekoliko tisuća „izdajnika“, a treba vidjeti je li ta ideja izumrla zajedno s odlaskom Crnoje iz Vlade. Karamarko se zalaže i za lustraciju, za koju je rekao da nije lov na pojedine ljude, već je to promjena društvene klime i zauzimanje za istinu. U kampanji, ali i poslije, često je otvarao tu temu, no u Mostu vjeruju da je nužnija lustracija pretvorbenog kriminala. Ako Karamarko nastavi na tome inzistirati, u Mostu nam kažu da će trebati imati izvrsne argumente da ih uvjeri da pristanu na takvo što, no vjeruju da takvi argumenti ne postoje. Iako to nikada nisu najavljivali kao potez na kojem inzistiraju, u Mostu su rekli da bi trebalo napraviti reviziju Vatikanskih ugovora jer vjeruju da bi Crkva imala bolji status kada se ljude koji u nju ne vjeruju ne bi tjeralo da je financiraju. U HDZ-u ne podržavaju ovakvu ideju. Iz Domoljubne koalicije došao je i prijedlog osnivanja nacionalnog holdinga, po uzoru na onaj zagrebački. U Mostu smatraju da je upravo on dokaz da to nije dobra ideja, zbog čega se i protive njegovu osnivanju, no posljednjih tjedana tu raspravu nitko više nije otvarao pa je moguće da se potpuno od toga odustalo. Jednako tako Most je u startu ugasio HDZ-ov plan da Vlada ima četiri potpredsjednika, a tek treba vidjeti što će se dogoditi s HDZ-ovom željom o rezanju broja ministarstava te osnivanju novog za demografsku obnovu i useljeništvo.
O manjem broju ministarstava nešto više trebalo bi se znati za šest mjeseci, nakon detaljne analize. Most se slaže s potrebom jačanja demografske politike, no vjeruju da za to ne treba osnivati novo ministarstvo.
>> Dobrović: Trebamo zaposliti 137 stručnjaka za EU fondove
>> Most: Zapošljavanje će biti moguće samo po formuli ''dva za jedan''
I tu novinarke ostvaruju jedini im cilj - podijeli pa vladaj. Imati ćete i vi novinarke šansu...ali za četiri godine. Opstati će koalicija i to dobrim dijelom zato što je nevjerojatan pritisak medija... gdje je nestalo onih sto dana mira?