Belgija, u kojoj su sjedište EU i NATO-a, drži svjetski rekord u najdužem vremenu potrebnom za formiranje vlade tijekom koalicijskih pregovora - preko 500 dana. Napetosti između pokrajine Flandrije na sjeveru u kojoj se govori nizozemski i Valonije na jugu u kojoj se govori francuski, traju već duže vrijeme, a izbori koji bi se trebali održati u lipnju 2024. mogli bi dodatno zaoštiti situaciju.
Govori se čak o mogućnosti da Belgija kao država u postojećem obliku više neće postojati. Prema anketi Politica, krajnje desna stranka Vlaams Belang koja se zalaže za potpuno neovisnu Flandriju, postala je najjača politička snaga u zemlji. Predsjednik stranke Tom Van Grieken je za Politico stanje usporedio s prisilnim brakom, pa ako jedna strana želi razvod, razgovarat će o tome kao odrasli. Ako ne za stolom, onda će odluka biti jednostrana.
Beligija, država s oko 12,6 milijuna stanovnika, sastoji se od tri regije, uz valonsku i flamansku, tu je i briselska regija. Već dugo postoje zahtjevi za otcjepljenje bogate Flandrije od siromašnije Valonije, što bi izravno vodilo raspadu zemlje. Flandrija je jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji. Nakon što je francuski jezik postao nacionalni jezik u Belgiji, flamanska zajednica je prosvjedovala.
Kao i diljem EU-a, i u Belgiji krajnja desnica raste, koristeći teme o migrantima, tim više što je Belgija jedna od europskih zemalja koja se suočava s velikim priljevom tražitelja azila, sličnim onima u migracijskoj krizi 2015. I Nicolas Bouteca, izvanredni profesor na Sveučilištu u Gentu, smatra da je to glavni razlog njihovog uspjeha.”uspjeha krajnje desnice. Potencijalni glasači za Vlaams Belang vide migraciju kao najvažnije političko pitanje, a slijede porezi i gospodarstvo.
VEZANI ČLANCI:
Van Griekenova strategija je postati najveća stranka u Flandriji na izborima sljedećeg lipnja, što bi mu dalo prednost u izboru koalicijskog partnera, a potom bi flamanska vlada donijela deklaraciju o suverenitetu.
Belgijski premijer Alexander De Croo, koji trenutno vodi tešku koaliciju od sedam stranaka, došao je na vlast nakon izbora 2019. godine, kad je počela mučna 500-dnevna potraga za koalicijskim dogovorom.
Pad broja glasača stranaka centra na izborima sljedeće godine dodatno bi otežao formiranje nacionalne koalicijske vlade. Belgija ne propada zato što postoji flamanska nacionalna stranka. Flamanska nacionalna stranka postoji zato što Belgija ne funkcionira – prenosi Politico riječi šefa Vlaamsa Belanga.
Podijelili bi se oni davno da nije Brisela koji je večinski Frankofonski a nalazi se u Flamanskom govornom području. Jednostavno rečeno, ne znaju kako rijesiti taj problem.