Prva transplantacija bubrega u nas napravljena je još 1971. u riječkoj bolnici gdje su nam ovih dana potvrdili kako su se ponovno ucrtali u povijest transplantiranjem bubrega dvojici bolesnika pripadnika vjerske zajednice Jehovini svjedoci koji ne dopuštaju korištenje krvi i krvnih derivata.
Dva pacijenta na Sušak su došla nakon odbijenica u nizu bolnica, a docent Josip Španjol koji ih je operirao ne niječe dvojbu koju je i sam imao prije ove odluke.
– Nitko ih nije htio operirati, a mislim da smo ovakav zahvat obavili i jedini u ovom dijelu Europe. Ne žele primiti krv ni bilo kakve krvne derivate, plazme, faktore koagulacije... Smatram da svaki čovjek ima pravo na liječenje i onda kada odbije suglasnost da će primiti krv.
Činjenica jest da u inozemstvu vrlo često pokreću sporove jer se nije poštovalo njihovo vjersko pravo, a u Americi takve sporove i dobivaju pa je ondje već zauzet stav da im se ni u riziku za život ne daje krv. Kod nas je pristup medicini ipak tradicionalniji i više orijentiran na čovjeka – opisuje doc. Španjol, inače predstojnik Klinike za urologiju KBC-a u Rijeci.
U medicinskom smislu su “transplantacije bez krvi”, objašnjava, trajale znatno dulje nego inače i uz opsežnije planiranje.
Prednost je, i glavni razlog pristanka liječnika na operaciju, dobro zdravstveno stanje tih bubrežnih bolesnika, zbog čega su, opisao je dr. Španjol, planirali da im s velikom sigurnošću tijekom zahvata neće trebati krv.
– Išli smo na međuljudsko povjerenje. I oni danas, što je najvažnije, više nisu na dijalizi – zaključuje tu priču dr. Španjol čija je klinika nedavno radi operacije tumora na pacijentici koja se uputila liječiti u inozemstvo koristili čuveno riječko superračunalo.
– Riječ je o pacijentici koju su odbili operirati u jednoj hrvatskoj bolnici i upućena je u München radi uklanjanja tumora na jedinom bubregu koji ima, a koji je bio iznimno blizu krvnih žila koje hrane bubreg i kanalnog sustava koji odvodi mokraću iz bubrega.
Bilo je problematično spasiti bubreg da ne ide na dijalizu. U suradnji s riječkim Sveučilištem, uz superračunalo dobili smo kompjutorsku simulaciju koja nam je pomogla reći gdje treba zarezati da uklonimo tumor, a ne oštetimo ostalo i sačuvamo što više bubrega tako da pacijentica ne mora ići na dijalizu – opisuje ovaj liječnik još jedan uspjeh riječke urologije.
>> Ima 66 godina, a u sebi bubreg star čak 103 godine
>> U Hrvatskoj se na novi bubreg čeka manje od godinu dana
...krv ne prihvaćaju a organe da ??? a toliko normalnih ljudi ima koji čekaju bubrege...