Prekrivaju čak trećinu svijeta, no uništava ih se nemilosrdno
Istraživanja kažu da se krčenjem šuma proizvodi od 12 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova
Komentari 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
nisu sve šume u hrvatskoj, dobro od općeg interesa, državne, već je pola šuma privatno. a privatnom imovinom se raspolaže malo drugačije nego si to neki znalci zamišljaju. šuma je kao i svaka druga nekretnina, i njome se gospodari. nakon nekog vremena, treba ju do gola porušiti, i pustiti da izraste novo, mlado drveće. jer u šumi staroj 80 godina nema više nikakvog prirasta, drvo trune, propada. vadi se pojedinačno i ostavljaju rupe, praznine u šumi, u kojim nikad neće izrasti mlado stablo. kad vidite neku šumu da je gola, veselite se, za par godina tamo će biti mlada šuma, puna života. to je razumno korištenje i gospodarenje šumama. sve ostalo je lažno, glumatanje. u amazoni je ispuštanje co2 veće nego što je proizvodnja kisika. kolko tamo drva trune, to je strahota, al se to prešućuje. inače, jedno polje kukuruza ima takav rast i procese, da je njegova proizvodnja 'kisika' veća od iste površine šume. krčenjem šume ne ostavlja se golo zemljište, već ide neka kultura. ili mislite da je slavonija oduvijek imala oranice.