Da su šume “pluća planeta” opće je poznato, no kolika je uistinu njihova važnost treba se redovito podsjetiti s obzirom na to da ih ljudi, unatoč tome, i dalje sustavno uništavaju. Šume, naime, pokrivaju čak jednu trećinu kopna, a u njima živi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja. Stoga se šume smatraju jednim od najsloženijih ekosustava na svijetu, a važne su i za moderan život ljudi.
Upravo zbog toga su i ugrožene pa tako podaci UN-a pokazuju da se godišnje uništi od 13 do 15 milijuna hektara šume. Štoviše, istraživanja kažu da se krčenjem šuma proizvodi od 12 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova koje pridonose klimatskim promjenama.
Riznica raznolikosti
Šume prekrivaju više od 4 milijardi hektara Zemljine površine što iznosi oko 5000 četvornih metara po glavi stanovnika, ali naravno da situacija ovisi od države do države. Više od polovine svjetskih šuma raste na području pet država – Rusije, Brazila, Kanade, SAD-a i Kine.
Amazonska prašuma, odnosno Amazonija koja se proteže na oko 5,5 milijuna četvornih kilometara najveća je prašuma na Zemlji. Prekriva oko trećinu Južne Amerike, a uglavnom raste u porječju Amazone. Može se smatrati pravom riznicom biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, više od tisuću vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmazova. Nadalje, u Amazoniji raste više od 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća. Proizvodi 20 posto kisika u svijetu te je ključna za apsorbiranje ugljičnog dioksida.
Međutim, istraživanja pokazuju da sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida Amazonske prašume slabi, a to su znanstvenici pripisali intenzivnoj sječi šuma i čestim požarima.
– Ako se šume nastave krčiti ovakvim tempom, doslovno se u atmosferu ispušta golema količina stakleničkih plinova – objasnio je Paulo Moutinho, izvršni direktor Instituta za istraživanje Amazonije (IPAM). Dodaje i da suša nije glavni faktor nastanka sve većih požara posljednjih godina, već da je za to također krivo povećano krčenje šume.
Što se situacije u Hrvatskoj tiče, naša se država i dalje smatra “zelenom” s obzirom na to da gotovo polovinu površine prekrivaju upravo šume. Pritom se šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj vode kao dobra od općeg interesa te uživaju posebnu zaštitu države. Iz Hrvatskih šuma pak poručuju da je jedna od glavnih odlika naših šuma to što su 95 posto prirodne, što znači da se na kraju ophodnje pomlađuju s pomoću sjemena koje padne s krošanja starih stabala. Tek ako prirodno pomlađivanje ne uspije, šumari interveniraju pošumljavanjem, odnosno umjetnim podizanjem šume.
Na važnost sadnje drveća želi se ukazati i javnosti, i to nizom akcija, pa su tako nedavno Hrvatske šume na Sljemenu organizirale “Dane zajedničke sadnje”.
Kompanije koje sade
Ipak, i kod nas se u javnom prostoru sve češće govori o neplanskom i sve kritičnijem iskorištavanju šuma, a kako bi se ukazalo na taj problem, i u Hrvatskoj i diljem svijeta osniva se sve više udruga i kompanija koje – sade drveće.
– Cilj nam je donijeti ekološke i društvene koristi širom svijeta; želimo stvoriti etička, zelena radna mjesta i pomoći u uspostavljanju ili obnavljanju prirodnih staništa – poruka je Gone Westa, kompanije koja se bavi sadnjom stabala. Tvrtka sa sjedištem u Velikoj Britaniji od 2013. godine do danas posadila je više od 4 milijuna stabala, a nije jedina. One Tree Planted je neprofitna organizacija za globalnu reforestaciju, a tu je i udruga Trees for the Future.
Pogledajte trenutak kada je NASA-in mini helikopter poletio na Marsu!
nisu sve šume u hrvatskoj, dobro od općeg interesa, državne, već je pola šuma privatno. a privatnom imovinom se raspolaže malo drugačije nego si to neki znalci zamišljaju. šuma je kao i svaka druga nekretnina, i njome se gospodari. nakon nekog vremena, treba ju do gola porušiti, i pustiti da izraste novo, mlado drveće. jer u šumi staroj 80 godina nema više nikakvog prirasta, drvo trune, propada. vadi se pojedinačno i ostavljaju rupe, praznine u šumi, u kojim nikad neće izrasti mlado stablo. kad vidite neku šumu da je gola, veselite se, za par godina tamo će biti mlada šuma, puna života. to je razumno korištenje i gospodarenje šumama. sve ostalo je lažno, glumatanje. u amazoni je ispuštanje co2 veće nego što je proizvodnja kisika. kolko tamo drva trune, to je strahota, al se to prešućuje. inače, jedno polje kukuruza ima takav rast i procese, da je njegova proizvodnja 'kisika' veća od iste površine šume. krčenjem šume ne ostavlja se golo zemljište, već ide neka kultura. ili mislite da je slavonija oduvijek imala oranice.