Ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru održanom u nedjelju navečer u središtu Moskve zahvalio je glasačima što su ga ponovno podržali za šefa države, a kasnije je novinarima kazao kako Rusija nema nikakve veze s trovanjem bivšeg špijuna u Britaniji.
Nakon prebrojene polovice glasačkih listića, Putin je osvojio 75 posto glasova, objavilo je središnje izborno povjerenstvo.
Na drugom je mjestu s 13,4 posto kandidat komunista Pavel Grudinin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim koji je dobio 6,3 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,4 posto.
Putin je ocijenio pred više stotina pristaša da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč poteškoćama.
"U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda", rekao je. Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".
"Imamo tako snažnu ekipu, milijune. Hvala vam", rekao je Putin, naglasivši da će njegova vlada raditi na poboljšanju života svakog Rusa.
Prije nego što je napustio pozornicu, predvodio je svoje pristaše u skandiranju "Rusija, Rusija".
"Mislit ćemo na budućnost naše velike domovine i naše djece. Suđen nam je uspjeh", rekao je.
Putin je poslije novinarima zanijekao da njegova zemlja ima kemijsko oružje, uključujući i ono kojim je prošlog mjeseca otrovan bivši ruski špijun Sergej Skripal.
"Rusija nema tako nešto", rekao je Putin novinarima na novinskoj konferenciji, dodajući da je Rusija uništila kemijsko oružje pod nadzorom međunarodnih promatrača i da je spremna na suradnju s Londonom.
Ranije u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da Rusija tajno gomila nervni agens pod nazivom novičok koji je korišten u napadu na Skripala i njegovu kći.
To je prvi put da se Putin jasnije oglasio o trovanju Skripala i njegove kćeri Julije 4. ožujka u Salisburyju. Optužbe na račun Rusije nazvao je "besmislicama".
"Prva stvar koja mi pada napamet – da se radilo o vojnom nervnom plinu, ljudi bi umrli na licu mjesta. To je jasno", kazao je.
Naglasio je također da je smiješno u ovom trenutku razmišljati o tome što će biti nakon ovog mandata.
Na pitanje novinara razmišlja li o tome da se ponovno kandidira 2030., rekao je: "Hajdemo računati. Mislite li da ću sjediti (na vlasti) do stote?" odgovorio je novinaru.
Putinu (65) je ovo drugi uzastopni šestogodišnji mandat, i po ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat morao bi preskočiti, što znači da bi se mogao kandidirati ponovno 2030.
Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjena u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.
Putin je prvi put izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi put četiri godine kasnije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto.
Znakovit datum
Kremlj je uoči izbora ciljao na tzv. formulu “70 i 70”, odnosno da će se na birališta odazvati 70 posto od 111 milijuna upisanih birača, te da će se njih 70 posto izjasniti za Putina. Prema ustavu ovaj bi bio posljednji mandat za Putina, a te brojke na izborima su mu bile potrebne da još više, ako je to moguće, osnaži svoju moć kako bi izmijenio ustavni limit i mogao se kandidirati i 2024. kada će imati 71 godinu.
Datum izbora, 18. ožujka, nije slučajno izabran. Naime, na taj dan prije četiri godine Rusija je anektirala Krim. Moskva je optužila Kojev da sprječava Ruse u Ukrajini da odu glasovati u veleposlanstvo i konzulate. Žitelji Krima prvi put, nakon četiri godine aneksije, birali su ruskog predsjednika. Također nije slučajno što je Kremlj s protuodmazdama odgovorio Londonu na odmazde vezane za špijunsku aferu dan uoči izbora objavom o izbacivanju 23 britanska diplomata. Putin je glasovao u nedjelju na izbornom mjestu 2151 pri Akademiji znanosti u Moskvi.
“Siguran sam da je program koji sam predložio zemlji onaj ispravan”, kazao je Putin te je najavio kako će se sastati sa skupinama radnika. Na izbornom mjestu bila je velika skupina ruskih i stranih novinara i fotoreportera. Na pitanje novinara kakav postotak birača očekuje da će se odazvati na birališta od 111 milijuna birača, Putin je odgovorio kako je važno da bude toliki "da omogući obavljanje predsjedničkih dužnosti”.
U svom opsesivnom djelu kloniranja SSSR-a, za čiji konac je rekao kako je “povijesna tragedija”, bivši pukovnik KGB-a Putin ponovno uspostavlja sustav upravljanja vlasti koji je imao KPSS, jedina stranka u sovjetsko doba, piše talijanski list Repubblica. Nedjeljni izbori postali su tako referendum o “putinizmu”, odnosno apsolutnoj vladavini prikrivenoj demokracijom, koja nije išla dalje od izbora na kojima se mogu prijaviti kandidati, ali koji ne mogu ugroziti sadašnjeg stanovnika Kremlja.
Čini se kako Rusi nisu poslušali poziv da ne izađu na birališta koji je uputio bloger Aleksej Navaljni koji se htio kandidirati za predsjednika Rusije, ali mu je to onemogućeno optužbom za korupciju i neće imati to građansko pravo do 2024., dakle do isteka novog Putinova šestogodišnjeg predsjednikovanja. Navalni je pozvao na “izborni štrajk” jer drži kako su bez rivala Putinu ovi izbori farsa te je poslao oko 70.000 promatrača na birališta. I udruga Golos, koja se zauzima za transparentnost na izborima, uputila je 90.000 – 100.000 promatrača. No, udruga mora pronaći novo sjedište za rad, jer kako je rekao njezin predstavnik Roman Udot, policija je prijetila osobi koja im je unajmila prostorije. Na cijelom ruskom teritoriju bi trebalo biti između 520 i 555.000 promatrača, odnosno dvostruko više nego na izborima 2012.
Moskovsko-londonska diplomatska bitka nastala slijedom špijunske afere samo je, čini se, pomogla Putinu. Velika Britanija je protjerala 23 ruska diplomata optužujući Kremlj za trovanje nervnim otrovom bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije u Salisburyju, a Rusija je odgovorila još žešće, jer je osim protjerivanja 23 britanska diplomata zatvorila britansku kulturnu ustanovu te generalni konzulat u Sankt Peterburgu. I to je Moskva obznanila u subotu, dan prije izbora, kako bi se pokazalo da Putin ima čvrstu ruku i prema nekadašnjem britanskom carstvu. Ruski car je oštro uzvratio udarac bivšem britanskom imperiju.
Kada vodiš državu u korist svoje nacije, onda ti zahvalni birači daju >70% glasova. Kada vodiš svoju državu u korist stranaca, izigravaš pudlicu i marionetu, svom narodu namećeš loše odluke i boleštinu, ne poštuješ želju većine, jedno govoriš prije izbora - da bi onda radio suprotno, e onda dobiješ malo glasova, moraš ići u neprirodne koalicije, sramotiš se i bojiš novih izbora.