Yuval Noah Harari, svjetski poznati filozof i povjesničar, u svom komentaru za Financial Times analizira politiku Donalda Trumpa i njegovu viziju svijeta koja izaziva zabrinutost, ali više ne bi trebala iznenađivati. Trumpov svjetonazor, temeljen na ideji nacionalističkih tvrđava i igri moći gdje slabi moraju popustiti jačima, izravno se sukobljava s liberalnim idealom globalne suradnje. Harari upozorava da ovakav pristup ne samo da ruši temelje međunarodnog poretka, već vodi svijet prema trgovinskim ratovima, imperijalnim ambicijama i nemogućnosti suočavanja s globalnim izazovima poput klimatskih promjena i umjetne inteligencije. U ovom članku donosimo prijevod Hararijeva komentara, sažetu analizu njegovih ključnih ideja, izjavu kojom naglašava opasnosti Trumpove vizije te završni komentar o njezinim implikacijama.
"Iznenađujuće kod Trumpovih politika jest to što ljudi još uvijek bivaju iznenađeni. Naslovi izražavaju šok kad Trump napadne stupove globalnog liberalnog poretka — primjerice podržavajući ruske zahtjeve za Ukrajinom, razmišljajući o prisilnom pripajanju Grenlanda ili izazivajući financijski kaos carinama. No njegove politike su dosljedne, a vizija svijeta jasno definirana, pa samo namjerna samoobmana može objasniti iznenađenje.
Zagovornici liberalnog poretka svijet vide kao mrežu suradnje u kojoj sukob nije neizbježan jer suradnja donosi obostranu korist. Ovo uvjerenje ima filozofske korijene: svi ljudi dijele zajedničke interese, poput sprječavanja bolesti, što omogućuje univerzalne vrijednosti, globalne institucije i zakone. Primjerice, dijeljenje medicinskog znanja i osnivanje organizacija poput WHO-a koristi svima. Liberali protok ideja, robe i ljudi vide kao priliku za zajednički napredak, a ne kao konkurenciju.
Trumpova vizija, nasuprot tome, svijet vidi kao igru s nultom sumom gdje svaka transakcija ima pobjednika i gubitnika. Međunarodni sporazumi i organizacije za njega su zavjera za oslabljivanje nekih zemalja ili jačanje elite. Njegov idealni svijet je mozaik tvrđava, odvojenih financijskim, vojnim i kulturnim zidovima. Iako Trump tvrdi da to donosi stabilnost, povijest uči da tvrđave žele više sigurnosti i teritorija, što vodi sukobima.
Kako Trump sprječava sukobe? Njegovo rješenje je jednostavno: slabi moraju raditi što jaki zahtijevaju. Sukob nastaje kad slabi odbiju prihvatiti stvarnost, pa je rat njihova krivnja. Kad je Trump okrivio Ukrajinu za rusku invaziju, mnogi su to smatrali apsurdnim, ali u njegovoj logici pravda i međunarodno pravo su nevažni — samo moć odlučuje. Ukrajina je slabija, pa je trebala kapitulirati. Isto vrijedi za Grenland: ako Danska odbije predati ga, a SAD ga osvoje silom, Danska je kriva za nasilje.
Ova ideja ima tri problema. Prvo, obećanje stabilnosti je lažno: slabije tvrđave progutale bi jače, stvarajući carstva. Trump sam ima imperijalne planove, poput aneksije Grenlanda, čak i od saveznika poput Danske, koja je žrtvovala vojnike u Afganistanu za NATO. Drugo, tvrđave ulažu u vojsku umjesto u razvoj, smanjujući prosperitet. Treće, nema jasnog načina za određivanje snage. Povijest, poput Vijetnamskog rata ili Prvog svjetskog rata, pokazuje da jaki često pogrešno procjenjuju, što vodi katastrofama.
Trumpova vizija nije nova — dominirala je prije liberalnog poretka i vodila u ratove. Danas, uz prijetnje klimatskih promjena i umjetne inteligencije, bez suradnje nema rješenja. Trump to poriče, što pogoršava probleme. Nakon njegova prvog mandata 2016., jasno je da liberalnu mrežu zamjenjuje svijet tvrđava. Kratkoročno, to znači trgovinske ratove i ekspanziju; dugoročno, globalni rat, ekološki kolaps i nekontroliranu umjetnu inteligenciju. Možemo se boriti protiv toga, ali iznenađenje više nije opravdano. Branitelji Trumpove vizije moraju odgovoriti: kako tvrđave mirno rješavaju sporove bez univerzalnih vrijednosti i zakona?"
Harari ističe da Trumpov svjetonazor zamjenjuje liberalnu ideju suradnje nacionalističkim tvrđavama gdje moć određuje odnose. Umjesto zajedničkih vrijednosti i institucija, Trump promiče svijet u kojem slabi moraju kapitulirati kako bi se izbjegli sukobi. Harari upozorava da to vodi u trgovinske ratove, imperijalne ambicije i nesposobnost suočavanja s globalnim izazovima. Povijesni primjeri, poput američkog poraza u Vijetnamu ili nepredvidivih ishoda Prvog svjetskog rata, pokazuju da čak i "jaki" mogu pogriješiti, što dovodi do katastrofa. Trumpovo poricanje klimatskih promjena i umjetne inteligencije dodatno ugrožava budućnost, jer bez suradnje nema rješenja za te prijetnje.
"Trumpova vizija svijeta kao mozaika tvrđava zamjenjuje suradnju igrom moći u kojoj slabi moraju kapitulirati. Ovo nije samo povratak na zastarjelu formulu sukoba, već prijetnja globalnoj stabilnosti. Bez univerzalnih vrijednosti i međunarodnih zakona, svijet tone u trgovinske ratove, imperijalnu ekspanziju i nemogućnost suočavanja s klimatskim promjenama i umjetnom inteligencijom. Povijest nas uči da ovaj put vodi u rat i kolaps."
Hararijeva analiza pokazuje koliko je Trumpova vizija opasna za budućnost svijeta. Njegov koncept tvrđava privlači one koji traže sigurnost u nacionalizmu, ali zanemaruje međusobnu povezanost modernog svijeta. Globalni problemi, poput klimatskih promjena i regulacije umjetne inteligencije, zahtijevaju suradnju, a Trumpovo poricanje tih izazova samo pogoršava situaciju. Harari postavlja ključno pitanje: kako svijet može spriječiti sukobe bez zajedničkih vrijednosti? Njegov odgovor upozorava da Trumpova formula, isprobana kroz povijest, vodi u ciklus ratova i nestabilnosti. Umjesto iznenađenja, potrebna je akcija za očuvanje globalne suradnje i sprječavanje distopijskog svijeta koji Harari opisuje.
Otvori KEKS Pay
Zašto nitko nije objavio američka zdravstvena agencija i CIA su objavili da nije postojala nikakva pandemija korone nego se radilo o namjeri da se Amerika i zapadna ekonomija uništi jako je zanimljivo zašto se o tome šuti .