Povijesna katastrofa na hrvatskom tlu: Turci pretvorili u prah tri tisuće naselja. Ovako su prodirali
Osmanska vlast na hrvatskom tlu bila je prava katastrofa, dugo je bilo prevladavajuće mišljenje tradicionalnih povjesničara. No doktorica turkologije otkriva malo drugačiju sliku...
Komentari 10
Već sam se uplašio da smo na Turke zaboravili...
A to su ovi dotepli Vlahi, vekšinum pravoslavni, na Slovenski strani su ostali išče i zaderžali svoja srbska imena. Sam pri nas se prave vekšem Hrvatom od Hrvata!
I išče nekaj. Žumberk za vreme Turki neje bil hrvatsko tlo! Bila je to srednjovekovna država Kajkavskoga naroda s glavnem gradom Zagrebom! Tu su se naselile v 16. stoletju izbeglice Vlahi i vuskoki. Hrvatska de facto začetkom 16. stoletja kakk nekov legalni i politički entitet opče neje postojal, a hrvatski feudalci su pobegli navrat-nanos v vređenu Kajkavsku državu šteru su začeli kolonizirati znutra!
Čekaj da li uopšte neko kod vas zna šta su Grkokatolici,mozda manjina. Sledeci tekst ce biti Hrvatski pravoslavci, pa onda Hrvatska pod Turcima..i polako otkriti istina da su hrvatski narod prvo primio pravoslavlje pa tek onda katolicizam ili ce napredni povjesnicari taj podatak preskociti da ne bi morali pokazati dokaze i time srusiti tisucljetni san
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nova struja u interpretaciji ne treba ni pretjerivat. Nije baš da su nam u kulturu donijeli tulipane ili alhambrijsku opčinjenost pitomim vodotocima u vrtovima.U našim epovima i legendama (nespomenuti u članku), ostali su utisnuti njihova okrutnost i naše nepovjerenje, strah i užasnutost. Strah i panika među našima mora da su se mogli rezati nožem kad je Šibenčani za samo 58 dana u VIII-X 1646. sagrade Tvrđavu sv. Ivana (a RH danas Baniju?), dok se njih 7.000 paralelno mjesec dana borilo s 25.000-30.000 Turaka i izvojevalo pobjedu, s ogromnih gubicima turske strane. Gradnja utvrda oko (sedam Kaštela kod Splita) ili uz naselja (Đurđevac), utvrđenih ljetnikovaca (Tvrdalj Petra Hektorovića, Stari Grad na Hvaru), čak crkava-tvrđava (Sv. Marije od Milosrđa,Vrboska,Hvar) zasigurno je financijski iscrpljivala lokalni živalj. Živalj se, u dugotrajnoj užasnutosti, s kopna sklanjao na otoke (cijela zajednica poljičkih glagoljaša uz gotovo nepristupačno stijenje na Braču sagradila crkvu i dvokatnice koje tvore Pustinju Blaca, po mnogo čemu dragulj naše kulture).U prilog novotrendovskoj interpretaciji Turcima se može ubrojiti izdavanje sultanskih povelja (fermana) franjevačkom samostanu Visovac, na Krki (ironije li-koji su tamo pobjegli upravo pred najezdom Turaka u Mletačku Dalmaciju). U jednoj od njih sultan upozorava putnike-namjernike da se za odsjedanja na konaku u samostanu prema redovnicima imaju odnositi primjereno, jer su oni i samostan pod njegovom izravnom zaštitom (!).