Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Start gradnje 5G mreža je za pohvalu, digitalne javne usluge nedovoljne

Hrvatska, kada se radi o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije ove je godine zauzela 19 mjesto od 27, država članica. Lani je spram istog indeksa bila 20. od 28. zemalja članica EU.
12. studenoga 2021. u 13:00 0 komentara 403 prikaza
DESI
Foto: EK
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatska, kada se radi o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije ove je godine zauzela 19 mjesto od 27, država članica. Lani je spram istog indeksa bila 20. od 28. zemalja članica EU.

No to ne bi bila prava ocjena stanja, jer kada se radi o nekim segmentima koji sačinjavaju DESI indeks Hrvatska se značajno popravila, a ako bismo, primjerice uzeli u obzir da smo gospodarski na samom začelju ljestvice EU zemalja, 19. mjesto u dijelu digitalizacije relativno je zadovoljavajuće.  

DESI se ovoga puta metodološki promijenio i sada se mjeri u četiri kategorije, za razliku od lanjskih 5 kategorija. Izbačena je kategorija, Upotreba internetskih usluga, sve ostale kategorije ostale su jednake i uglavnom usporedive s lanjskima.

DESI2021 | Autor : EK Foto: EK

Ono što je na prvu skočilo i u mnogome se popravilo jest kategorija Povezivosti te smo sada 20. spram lanjskog 25. mjesta. Ljudski kapital nešto je niže rangiran te je na 16. za razliku od lanjskog 13. mjesta, Kategorija naziva Integracija digitalne tehnologije bila je lani na 12. mjestu, a sada je na 13. mjestu na ljestvici, dok je lanjska kategorija Digitalne javne usluge bila na samom začelju odnosno na 25. mjestu, a u ovom izvješću je na 24. mjestu. Valja uzeti u obir da je lani u DESI-ju bila uključena i Velika Britanija što u ovoj godini nije slučaj.

Iza nas su sljedeće zemlje Italija, Cipar, Slovačka, Mađarska, Poljska, Grčka, Bugarska i Rumunjska, jednako kao i lani. Nismo preskočili niti jednu drugu državu članicu u ovogodišnjem DESI-ju.

Dok su na prva tri mjesta, Danska, Finska i Švedska, koje su tu bile i lani, istina s drugim redosljedom. Lani je prva bila Finska te Švedska pa Danska. 

U svom izvještaju Europska komisija ističe:

Iako je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86 % nacionalno i 39 % ruralno), ukupno korištenje fiksnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a. Jedna od pozitivnih promjena u području povezivosti dodjela je usklađenog spektra za 5G u kolovozu 2021. To je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.

Udio građana s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EUa. Nasuprot tome, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska nastavlja s uspješnom provedbom programa e-Škole i u njegovu su drugu fazu uključene sve hrvatske škole (njih 1 320). Obrazovanje, znanost i istraživanje uvršteni su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji bi trebao dodatno potaknuti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja, digitalizaciju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te daljnji razvoj digitalnih vještina.

Hrvatska poduzeća nastavila su iskorištavati mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30 % malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10 % prodaje u druge države članice EU-a. Nagli porast popularnosti elektroničkih računa u Hrvatskoj (u 2018. koristilo ih je 12 % poduzeća, a u 2020. 43 %) povezan je s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća. Hrvatska je veoma posvećena i promicanju digitalnih tehnologija te ulaže u njih u okviru raznih programa koje koordinira EU. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očekuje da će do sredine 2022. dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027.

DESI2021 | Autor : EK Foto: EK

U izradi su i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije. U okviru hrvatske razvojne strategije za razdoblje od 2021. do 2030. zelena i digitalna tranzicija smatraju se ključnim smjerovima razvoja, a digitalna tranzicija društva i gospodarstva smatra se Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2021. Hrvatska 4 strateškim ciljem. Hrvatska je poduzela nekoliko koraka za poboljšanje digitalnog pristupa javnoj upravi, na primjer uvela je platformu za elektroničko plaćanje pristojbi koja se temelji na elektroničkoj osobnoj iskaznici. Ipak, još ima slabije rezultate u području digitalnih javnih usluga. U 2020. samo je 52 % korisnika interneta bilo u interakciji s tijelima javne vlasti (prosjek EU-a je 64 %).

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iznosi se ambiciozan plan djelovanja s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa gospodarske i društvene digitalizacije.

Za uklanjanje postojećih nedostataka potrebni su kontinuiran rad i integrirani pristup politikama za ljudski kapital i javnu upravu. Energična provedba mjera iz Plana oporavka i otpornosti može donijeti važnu promjenu tempa i priliku da se digitalizacija pokrene u cijeloj Hrvatskoj. 

Mate Rimac i Christophe Piochon dočekuju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ispred hotela Esplanade
FIZIČKI OBRAČUN
Rasistički ispad u Zagrebu, Rimac: 'Šokiran sam i tužan, napali su naše radnike'
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.