DUBROVNIK – Izjave crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića i ministra pomorstva Andrije Lompara da privremeni protokol o razgraničenju Hrvatske i Crne Gore na Prevlaci ne treba mijenjati među dubrovačkim političarima ocijenjene su neprihvatljivima. Crnogorska kampanja Privremeno razgraničenje, koje je 2002. potpisala vlada Ivice Račana, kritizirale su gotovo sve političke opcije jer je Hrvatska u bokokotorskom zaljevu odustala od primjene “crte sredine”. I sami crnogorski pregovarači bili su začuđeni jer hrvatski predstavnici nisu inzistirali na pravilu razgraničenja dviju država po međunarodnom pravu mora. No, nisu se bunili protiv protokola koji im je išao u prilog. Kada je nakon posjeta premijera Iva Sanadera Podgorici postalo jasno da će se uskoro morati sastaviti trajni sporazum o razgraničenju, crnogorski dužnosnici započeli su kampanju kojom izražavaju zadovoljstvo sadašnjim stanjem. Zastupnici s dubrovačkog područja izabrani u šesti saziv Sabora, Frano Matušić (HDZ), Tatjana Šimac Bonačić (SDP) i Stipe Gabrić Jambo (HSS), suglasni su u nužnosti pravednog rješenja razgraničenja. Vijećnici Županijske skupštine najavljivali su i tematsku sjednicu o razgraničenju, ali zbog krize vlasti i ponavljanja izbora ona nije održana. HSLS-ov vijećnik Miho Baće smatra da Hrvatska mora inzistirati na međunarodnom pravu i dodaje kako “u obzir ne dolazi ni jedna druga opcija”. Plin i nafta – Ne znam zašto je Račanova vlada potpisala nešto što je štetno za Hrvatsku, a sadašnji sporazum je odustajanje od državnog suvereniteta. Kako se spekulira da u epikontinentalnom pojasu postoje zalihe plina i nafte, jasno je da je to nešto na što svaka država polaže pravo – zaključio je Baće. Prema Protokolu hrvatsko vojno i policijsko brodovlje ne smije ulaziti u zaljev, a jedini mogući nadzor obale i morskog pojasa u unutrašnjosti Prevlake dopušteno je zajedničkim policijskim patrolama.
SPOR Crta sredine jedino je pravedno rješenje
Ponovno aktualno razgraničenje Hrvatske i Crne Gore na Prevlaci
Otvori KEKS Pay
