Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 202
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Posljedice pohlepe
Povratak na članak

Podaci su neumoljivi: u 1990. u Hrvatskoj se živjelo bolje nego danas

U proteklih 25 godina socijalna se država ‘stanjivala’, zdravstvo poskupljivalo, elitiziralo obrazovanje, kresale su se mirovine i radna prava, a sve pod perfidnom izlikom dobrobiti za građane

Komentari 45

Avatar abakus
abakus
13:07 28.03.2016.

U mirovine se, nekad, kaže novinarka, išlo s 54 godine. Činjenica je, međutim, da su ljudi na selu radili do smrti na zemlji jer mirovinu nisu imali ili je bila upravo mizerna. I činjenica je da radnike u uvjetima inflacije koja je stalno srozavala plaće nije bilo teško platiti. Činjenica je da nije bilo teško držati visok postotak iznosa mirovina u odnosu na prosječnu plaću kad su same plaće bile male. Činjenica je da smo bili zatvorena zemlja čije tržište nisu ugrožavali strani, puno jeftiniji proizvodi kao sada, i da su time radna mjesta bila sigurna - što danas nije slučaj. Ali to je ceh otvaranja granica i globalizacije. U odmarališta su išli samo radnici velikih firmi, stanove su također dobivali samo takvi - i to je bila radnička buržoazija u odnosu na poljoprivrednike, obrtnike i ljude u manjim firmama, a zanimljivo je da se uvijek takve navodi kao standard bivše države, iako su postojali mnogi drugi ljudi koji nisu radili u velikim poduzećima i koji nisu imali sve te pogodnosti. I, da, u odmaralište nisu išli svi među njima, nego samo oni radnici velikih firmi kojima je plaća bila ispod jednog vrlo niskog nivoa. Činjenica je da su ljudi tada kupovali loše i skupo jer su i time bili zadovoljni - danas bi većina toga ostala neprodana. Imali su puno manje odjeće nego danas, nisu trošili na mobitele, automobila je bilo bitno manje (parkirališta uglavnom prazna). Ali se zato puno više družilo, jer nije bilo interneta i dvoznamenkastog broja programa na tv-u (ali da to ljudima danas netko ukine, svi bi dreknuli i ne bi se umjesto toga krenuli više družiti). Ukratko, ljudi koji ovako govore o tzv. socijalizmu imaju jedan romansirani pogled na njega koji je ponajviše pogled na vlastitu mladost i žal za njom, kao i za vremenom seksualne revolucije bez prijetnje AIDS-a, a puno manje je odraz stvarnog tadašnjeg stanja. Problemi koje danas imamo velikim dijelom rezultat su i demografskih problema koje je prouzročio bivši režim svojim vrlo lošim tretmanom seljaka i obitelji (dječji doplaci i naknade trudnicama bili su "opjevano" niski, praktički zanemarivi, pogotovo nakon što je krenula inflacija), zbog čega je selo danas devastirano u svakom pogledu, a postotak mladih u društvu nikad nije bio niži. Ne govori se da je nezaposlenost i tada bila velik problem, zbog čega su i otvorene granice iseljavanju i radu u stranim zemljama, ponajviše Njemačkoj (fenomen gastarbajtera). Ne spominje se novac koji je bivša Jugoslavija godinama dobivala od zapadnih (kapitalističkih) sila da bi ju se držalo dalje o bivšeg SSSR-a i da je na tom novcu doživjela sve ono što je bilo gospodarski pozitivno u njoj u prvim desetljećima nakon 2. svj. rata - a unatoč tome nije uspjela napraviti prave temelje zdravog gospodarstva, koje se zato, čim su ti novci 70-ih presahnuli, počelo urušavati. Itd.

VL
Avatar abakus
abakus
12:40 28.03.2016.

Članak uspoređuje neusporedivo i k tome je još i pun kojekakvih bedastoća i pogrešnih zaključaka. Ne možete usporediti život pećinskog čovjeka s životom modernog čovjeka i reći da je prvi živio bolje jer je jeo hranu nezagađenu pesticidima i bez GMO-a i jer se puno više kretao od modernog čovjeka. Zdravstvo je u bivšoj državi možda bilo naizgled svima jednako dostupno, ali upravo zato što je to bilo samo naizgled je i postojao sustav "nagrađivanja" liječnika pršutom, odojcima i plavim kuvertama. Isto tako postojale su bolnice zatvorene za "obično" stanovništvo - primjerice bivša Vojna bolnica u Dubravi, koja je bila čudo moderne tehnologije onoga vremena, ali u koju su obični ljudi dospijevali samo "preko veze". Da i ne govorim kako je samo zdravstvo tada nudilo puno manje nego danas te je time bilo i bitno jeftinije za ondašnju državu. Dalje, u članku se navodi kako se danas stipendije dijele po izvrsnosti umjesto po socijalnim kriterijima što pogoduje djeci imućnijih roditelja koji mogu djeci plaćati škole stranih jezika i koje su roditelji poticali u učenju i prenosili im znanje. Umjesto da autor ovog bisera od izjave zaključi da je očigledno nastava stranih jezik u školi loša i da bi tu trebalo nešto napraviti te da bi trebalo poboljšati obrazovni sustav tako da on potiče svu djecu na učenje i bolje im prenosi znanje, mi idemo prema usvajanju "kurikularne reforme" kojom će se taj obrazovni sustav dodatno urušiti i koja će znanje zaista učiniti privilegijom djece imućnih ljudi - onih koji mogu plaćati dobre privatne škole, onako kako danas plaćaju škole stranih jezika.

VL
DU
Deleted user
12:10 28.03.2016.

Ako se uzme u obzir unistavanje obitelji kao zadnje obrane pojedinca od "velikog brata", onda ova tragedija poprima jos veci znacaj.

VL
DU
Deleted user
05:31 29.03.2016.

Abakusu pohvale za analitičnost koja nadilazi analitičnost vrlih profesora! Moj primjer iz 80./90.-ih, zarađivao 126 DM (danas neka vrijednost EUR-a) a postanarski stan (čitaj rupa!) 150DM!!! Jasno, završio faks, bio dobar, redovan student, zaposlio se jer "nije bilo drugih', dakle, nije to bila plaća u komunalu već u jednoj danas deficitarnoj profesiji iz branše ovdje sponenutog zdravstva. Spominju da je to zdravstvo dostupno sada samo bogatima je čista laž. U samom tekstu su demantirani s podatkom da država za samo dopunsko osiguranje plaća prko 1 milijardu kn, a za 50-80 kn mjesečno (cijena jednog bona za mobitel) svi ga mogu imati! Zdravstvo danas i prije 20-30 godina je kao priča o trabantu i mercedesu! Kada pričaju vrli profesori o izdvajanjima vani neka usporede plaće vani i BND vani i ovdje! Pa kako je moguće da imamo toliko nezaposlenih a traži se uvoz radne snage jer kvalifilacijsla struktura generirana i vrlim profeslrima je katastrofalna...itd.. itd...

VL
Avatar istovari
istovari
14:52 28.03.2016.

Što bi se to prodavalo, krčmilo, kralo, privatiziralo devedesetih ,a da nije stvoreno za onoga strašnog komunističkog sistema ?

VL
BA
bakulušić
14:13 28.03.2016.

Prije 1990. nije bilo rata. Rat unese nered i u velike i jake ekonomije a kamo li u nešto što se teško moglo nazvati ekonomijom. S jedne strane rat i razaranja a sa druge kameleoni koji su u HDZ ušli da zadrže pozicije i "privatiziraju" takozvanu društvenu imovinu. Mijenjao se zakon. Zakonom o poduzećima sve upravne i rukovodne funkcije došle su u ruke komunističkih direktora. Dobro da je ostao kamen na kamenu. Nakon što su radili što su htjeli i kako su htjeli, za nastale poteškoće krive sve druge. Ponajviše hrvatske branitelje koji, kao, stalno nešto traže i kompliciraju život onima koji su radili i još bi nešto htjeli napraviti, onima kojima je na pameti Hrvatska i budućnost. No, eto, ne mogu jer ih ometaju branitelji i rasprave o partizanima i ustašama. Doveli su nas na dno i još misle da imaju što raditi i reći. Htjeli ba nas vratiti u vremena prije devedesete kad nam je bilo bolje nego danas. Malo sutra!

VL
Avatar deziderij
deziderij
06:25 29.03.2016.

Nisam uopće začuđen. Sve dok imamo ovakve alopine na vlasti život sitnozubog puka stalno će se pogoršavati. Sve je krenulo od Tuđmana i one famozne pljačkaške pretvorbe pa bih ja onu "Mi smo garda hrvatska ...." parafrazirao u Mi smo banda i bagra hrvatska ( politička ). Hrvatski politički ološ, od prvog dana, sve uništava i ne prestaju sve dok nas ne dokusure do kraja. HR političari su teška hrvatska rak-rana s poodmaklim "metastazama" i ja ih drukčije ne doživljavam.

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.