Gotovo sve oči svijeta danas su uprte u glavni grad Omana, Muscat, ključni diplomatski epicentar u kojem se odlučuje mnogo više od sudbine jednoga pregovaračkog procesa. U gradu koji već desetljećima služi kao neutralni most između zaraćenih strana, započeli su pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada Bliski istok stoji na rubu regionalnog rata. Ishod ovih razgovora mogao bi odrediti ne samo budućnost iranskog nuklearnog programa, nego i sigurnosnu arhitekturu regije, odnose velikih sila te granice upotrebe sile u svijetu koji je sve nestabilniji i fragmentiraniji. Dok diplomati razmjenjuju poruke preko omanskih posrednika, vojske se raspoređuju, saveznici kalkuliraju, a međunarodna zajednica s nelagodom promatra hoće li prevladati diplomacija ili logika sukoba.
Pregovori su započeli u petak ujutro u Muscatu, uz snažno iransko inzistiranje na pravo na suverenitet i tehnološki razvoj, suočeno s rastućim američkim pritiscima i prijetnjama. Samo nekoliko sati prije početka razgovora Teheran je javno obznanio raspoređivanje napredne balističke rakete Khorramshahr-4 u novoj raketnoj bazi Iranske revolucionarne garde, potez koji je imao jasnu političko-vojnu poruku. Gotovo istodobno, američko Središnje zapovjedništvo potvrdilo je da nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln provodi vojne vježbe u regiji, upozoravajući na mogućnost ponavljanja incidenata s iranskim dronovima koji su se ranije približavali američkim snagama.
Iranska novinska agencija Fars opisala je Khorramshahr-4 kao jednu od najnaprednijih balističkih raketa u iranskom arsenalu. Riječ je o projektilu dometa do 2000 kilometara, s bojevom glavom teškom 1500 kilograma, sposobnom postići brzinu od 16 maha izvan atmosfere i osam maha unutar nje. Iranski mediji otvoreno povezuju njezino raspoređivanje s najavljenom promjenom vojne doktrine, koja se sve jasnije pomiče s obrambenog prema ofenzivnom konceptu. Poruka je jasna: Iran želi pokazati da pregovara iz pozicije snage i da eventualni vojni pritisak neće ostati bez odgovora.
Neizravni pregovori započeli su sastankom iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija i njegovog omanskog kolege, pri čemu Oman ponovno potvrđuje svoju ulogu diskretnog, ali nezamjenjivog posrednika. Araqchi predvodi iransko izaslanstvo, dok američku stranu vodi izaslanik predsjednika Donalda Trumpa za Rusiju i Bliski istok Steve Witkoff. Razgovorima se trebao pridružiti i zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva, što dodatno naglašava vojno-sigurnosnu dimenziju ovih pregovora.
Araqchi je uoči razgovora poručio da Iran u pregovore ulazi “otvorenih očiju”, s jasnim sjećanjem na prošla iskustva i slomljena obećanja. Naglasio je da će Teheran pregovarati u dobroj vjeri, ali da neće odustati od svojih prava, ističući da međusobno poštovanje i zajednički interesi nisu diplomatske floskule, nego nužan preduvjet bilo kakvog dogovora. S druge strane, Bijela kuća potvrdila je da predsjednik Trump osobno iščekuje ishod razgovora, u trenutku kada Sjedinjene Države dodatno jačaju vojnu prisutnost na Bliskom istoku.
Izraelski dnevnik Haaretz, pozivajući se na upućene izvore, da su se Washington i Teheran dogovorili kako će se prvi krug razgovora ograničiti isključivo na iranski nuklearni program. Prema tim navodima, Sjedinjene Države su prihvatile iranske uvjete nakon snažne intervencije regionalnih aktera, uključujući Oman, Katar i Saudijsku Arabiju, koji strahuju da bi rat s Iranom imao katastrofalne posljedice za cijelu regiju. Istodobno, Iran je poslao jasnu poruku da je spreman na regionalni sukob ako se njegovi temeljni uvjeti odbace.
Američka strana zasad nije službeno potvrdila odustajanje od zahtjeva da se u pregovore uključe i iranski raketni program te aktivnosti njegovih regionalnih saveznika. Iranski dužnosnici, međutim, ostaju čvrsti u stavu da su raketni arsenal i obogaćivanje uranija crvena linija. Glasnogovornik Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta Ebrahim Rezaei poručio je da bi svaki zahtjev za potpunim prekidom obogaćivanja značio automatski neuspjeh pregovora.
Bijela kuća, preko svoje glasnogovornice, poručila je da predsjednik Trump ima “mnogo opcija osim diplomacije”, podsjećajući Teheran da SAD raspolažu najmoćnijom vojskom na svijetu. Istodobno je naglašeno da je cilj Washingtona spriječiti Iran da stekne pune nuklearne kapacitete, dok Trump javno tvrdi da Iran pregovara upravo zato što ne želi biti napadnut.
U diplomatske napore uključeni su i drugi globalni i regionalni akteri. Katar i Egipat aktivno rade na olakšavanju dijaloga, Kina je otvoreno izrazila potporu iranskom suverenitetu, Francuska poziva Teheran na ustupke, dok je Rusija ponudila pomoć u rješavanju pitanja iranskih zaliha obogaćenog uranija u slučaju postizanja sporazuma.
Sve to pokazuje da pregovori u Muscatu daleko nadilaze bilateralni okvir i postaju test sposobnosti međunarodne zajednice da spriječi novu veliku krizu na Bliskom istoku, u trenutku kada je svijet već opterećen ratovima, podjelama i slabljenjem povjerenja u diplomaciju. Pregovori o Iranu odlučuju o regionalnom ratu na Bliskom istoku, a kako tamo svoje velike interese uz Ameriku imaju i Rusija i Kina, može se reći da se u Omanu u najcrnjem scenariju odlučuje i o sprečavanju izbijanja trećeg svjetskog rata.
Otvori KEKS Pay
evidentno je da će Izrael u takvom sukobu nestati sa planete..tako da možda ipak dati šansu diplomaciji..