Srbija će sama sebi zatvoriti vrata prema Europskoj uniji ako se zaista ostvare neslužbene najave o državnim i vojnim počastima na ukopu preminulog ratnog zločinca Ratka Mladića, poručio je premijer Andrej Plenković jučer iz slovenskog Bleda, gdje je nakon sudjelovanja na liderskom panelu Bledskog strateškog foruma odgovarao i na naša novinarska pitanja. Unutar EU-institucija i raznih država članica komentira se da bi takav potez službenog Beograda urušio i ono malo podrške europskom putu Srbije u samoj Uniji, a premijer Plenković je rekao kako je o tome bilo govora i jučer među premijerima država članica na Bledu.
- Ja u biti još do kraja nisam shvatio da je to konačna odluka. Doživio sam to kao neku najavu, čini mi se jednog od ministara. Međutim, evo i ovdje, razgovarajući s nekim akterima… Takav potez u smislu državnih počasti osuđenom ratnom zločincu, krivcu za genocid u Srebrenici, čovjeku koji je bio zapovjednik u Kninu, koji je odgovoran za najteže zločine u Škabrnji i u drugim dijelovima Hrvatske… To je kao da sami sebi zatvaraju vrata - rekao je Plenković.
U prvoj panel raspravi po otvaranju Bledskog strateškog foruma sudjelovali su premijer Slovenije Janez Janša, premijer Mađarske Peter Magyar, premijer Češke Andrej Babiš i hrvatski premijer Plenković. Premijer Magyar kasnije je u razgovoru s hrvatskim novinarima otkrio kako je pripremu bilateralnog sastanka na vrhu njega i premijera Plenkovića donekle usporila ovoljetna krizna situacija s radom nuklearke Paks i niskim vodostajem Dunava, ali da se pripreme tog sastanka nastavljaju.
- Dogovorili smo se da ovlastimo naše ministre gospodarstva i vanjskih poslova da se susretnu, no morali smo otkazati jedan od tih sastanaka zbog energetske krize u Mađarskoj. Nakon toga ćemo se mi (premijeri) susresti i riješiti sva otvorena pitanja. Spremni smo razgovarati. Svi će braniti svoj nacionalni interes, što je normalno, ali svi shvaćamo da postoji šansa za otvaranje novog poglavlja između dviju zemalja - rekao je Magyar. Upitan hoće li Mađarska izručiti šefa Mola Zsolta Hernadija Hrvatskoj, rekao je kako je odgovorio da postoji šansa otvaranja novog poglavlja te da “postoji domaća zadaća koju treba odraditi i u Hrvatskoj i u Mađarskoj”.
- Kreiramo uvjete za brže rješavanje otvorenih pitanja - komentirao je novinarima Plenković. - Jedna je tema u biti, a to su odnosi INA-e i Mola, koji su sputali odnose Hrvatske i Mađarske. Ti bi odnosi inače trebali biti na puno višoj razini. I s obzirom na kvalitetnu zaštitu mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Mađarskoj. I s obzirom na opću ekonomsku razmjenu, turističke brojeve, energetsku povezanost… Generalno, mislim da smo u poziciji da nastojimo riješiti to pitanje i onda ići naprijed - dodao je hrvatski premijer.
U Vili Bled Plenković je imao i bilateralni susret sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, koji je prije samo tjedan dana u Ljubljani primio saborske zastupnike Domovinskog pokreta, Ivana Penavu i Stipu Mlinarića, koalicijske partnere Plenkovićeva HDZ-a, a nakon sastanka se ispostavilo da premijer za to nije unaprijed znao. Je li to problem iz Plenkovićeve perspektive? - Ne vidim u tome ništa loše. Dapače, mislim da je to dobro - odgovorio je. - Kad smo imenovali gospodina Penavu, glavna tema je da se bavi otkrivanjem sudbine ljudi koji su po grobištima i jamama u Sloveniji. I logično je da se bavi tom temom. Ne moramo biti u mikro-menadžmentu oko svakog detalja. Mislim da je napravio dobar potez. Gospodin Janša je itekako, i zbog svojih osobnih korijena, povezan s tom temom - dodao je Plenković.
Kao ekonomski dio Bledskog strateškog foruma, i ove je godine inicijativa pod nazivom Future500 okupila zanimljive sudionike na svom drugom godišnjem forumu u bledskoj poslovnoj školi IEDC, a Plenković je i ondje bio govornik na pozornici, predstavljen kao najdugovječniji član Europskog vijeća, ali i premijer ekonomski uspješne zemlje koja ima 22 uzastopna kvartala rasta BDP-a. Forum Future500 opisuje se kao “europska platforma na visokoj razini za identificiranje, povezivanje i skaliranje tvrtki koje će definirati budućnost Europe”, a pokretačka snaga foruma i čitave inicijative je hrvatski poduzetnik i znanstvenik Stjepan Orešković, u suradnji s Atlantic Councilom.
Novinari su na Bledu premijera Plenkovića pitali i o neuspjehu projekta razvoja robotaxija, za koji je tvrtka Mate Rimca P3M dobila pojedinačno najveći iznos iz Nacionalnog plana oporavka otpornosti (NPOO), osmišljenog u Vladi i financiranog novcem iz Bruxellesa. Postoji li opasnost da Hrvatska u 9. tranši NPOO-a povuče manje novca zbog propasti ili neuspjeha tog projekta
- Propast možda ne, možda bude kasnije to sve skupa dovršeno. Nije ispoštovan taj rok, ali to je, nažalost, nešto što je bilo van našeg domašaja. Mi ne možemo utjecati na to hoće li jedan korisnik obaviti homologaciju na vrijeme - rekao je premijer. - Kada se koncipirao naš NPOO, taj projekt se uklapao idealno u one kriterije koji su bili postavljeni, a to su bili kumulativno i digitalna transformacija i zelena tranzicija. Ovaj je projekt, ako gledate ta dva kriterija, bio idealan. Svaki korisnik ima sada mjesec dana vremena da objasni u kojoj je fazi pa ćemo sve to skupa vidjeti - dodao je.
Otvori KEKS Pay
Bitno da se naš Vučić oglasio...boli njih patka za ulazak u EU... Andrija dođi u subotu da vidiš kako te Zagreb voli