Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vraćaju se šegrti: 80% kod majstora, 20% u školi?

Svake su godine sve veći zahtjevi za uvoz radne snage, a istodobno nemamo model po kojem bismo osposobili domaći kadar za rad
06. prosinca 2016. u 19:11 22 komentara 3161 prikaza
auto, praksa, učenici,s tudenti
Foto: Anto Magzan/Pixsell

Dok domaće tvrtke vape za povećanjem kvota za uvoz radne snage, ponajprije u turizmu i graditeljstvu, istodobno se država već dulje vrijeme dvoumi treba li uvesti dualno obrazovanje danas već prihvaćeno u većini zemalja EU. Odnosno model po kojem bi tvrtke na sebe preuzele praktično obrazovanje srednjoškolaca, koje bi činilo 80 posto obrazovnog procesa. Tvrtke bi đacima plaćale praksu, a nakon završetka školovanja dobile bi osobu spremnu za rad. Iako je Vlada dualno obrazovanje stavila u program kao jedan od ciljeva, zajednički jezik obrazovanja i gospodarstva još nije na vidiku, čime se samo povećava apsurd da uz treću po visini nezaposlenost mladih u EU imamo i svake godine sve veće zahtjeve za uvoz radnika.

HGK koordinator

Gospodarstvo je za to da se krene s pilot-projektom u kojem bi se, kao primjerice u Slovačkoj prije dvije godine, krenulo s manjim brojem učenika obuhvaćenih dualnim obrazovanjem, a postupno bi se taj broj povećavao. Pritom bi se startalo s najdeficitarnijim zanimanjima – u graditeljstvu, turizmu i brodogradnji. Dualno obrazovanje bila je i tema održanog skupa u HGK u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. U drugim zemljama komore su na sebe preuzele vođenje projekata dualnog obrazovanja, želja je da tako bude i kod nas, no teško je išta pokrenuti dok se ne dobije zeleno svjetlo Ministarstva obrazovanja.

– Ne mogu reći koji bi bili konkretni rokovi uvođenja dualnog obrazovanja jer prije treba ispuniti mnoge preduvjete. Trebalo bi ga uvoditi postupno uz prethodno pokretanje pilot-projekta, no još nije definiran ni broj škola koje će sudjelovati u tom pilot-projektu, ni kolika bi bila njegova cijena, ni na koliko će se učenika to odnositi – rekao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak.

Jasno je da se profesori u srednjim školama boje za gubitak radnih mjesta jer bi povećanjem prakse bilo upitno ispunjavanje njihovih normi. No bojazni ne bi trebalo biti jer bi se broj učenika obuhvaćenih dualnim obrazovanjem postupno povećavao pa bi se broj profesora smanjivao kroz prirodni odljev. Kako nam neslužbeno kaže sugovornik iz Ministarstva obrazovanja, nužno je osigurati novac ili u proračunu ili kod poslodavaca za plaće učenika koji bi većinu školovanja proveli na radnom mjestu. No, to sigurno ne može biti isprika za odgodu projekta jer bi ionako tvrtke plaćale učenike, a država bi morala ići ususret tvrtkama kroz osposobljavanje mentora koji će raditi s tim učenicima, omogućiti tvrtkama da one utvrde kada i kako žele da se praksa odvija... Osim toga, na početku bi se moglo i kroz EU fondove pomoći tvrtkama. Izgleda da će Ministarstvo obrazovanja tražiti izlike zašto s projektom ne krenuti, bez obzira na to što su i ministri gospodarstva i rada Martina Dalić i Tomislav Ćorić za uvođenje dualnog obrazovanja.

– Mladi su suočeni s nesigurnošću u pronalaženju radnih mjesta, a dualno obrazovanje i općenito obrazovanje ključ je za rješavanje ovoga problema – istaknula je ministrica Dalić.

– Očekujem integralni pristup svih institucija u rješavanju problema nezaposlenosti, a imamo punu potporu HGK i HOK-a u inicijativi za implementaciju dualnog obrazovanja – rekao je Ćorić.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe da, ne pokrene li se taj model, možemo očekivati samo još lošije stanje na tržištu rada.

Reforma nužna

Modernizacija strukovnih škola u kurikularnoj reformi bila je drukčije zamišljena, ali je i tamo naglasak bio na praktičnom radu učenika. Planirano je bilo da se u trogodišnjim strukovnim i obrtničkim školama praktično učenje poveća gotovo do 75 posto nastave, a u četverogodišnjim strukovnim školama učenici bi najprije upisali područje, a tek u trećem razredu zanimanje. Da je reforma strukovnih škola nužna, slažu se svi, a osim programa, treba mijenjati i upisne kvote kako se ne bi događalo da se djeca obrazuju za zanimanja kojih u gospodarstvu više nema. Ili da industriji treba građevinskih radnika, limara, tokara i sličnih zanimanja, a da i ono malo škola koje ih upisuju zjape prazne jer učenici te struke ne žele.    

>> Budućim konobarima, kuharima... do 1600 kn stipendije

Tri sam godine tražio šegrta

– Majstori su nekad bili gospoda, cijenili su ih i imali su status. Danas se, nažalost, drukčije gleda na njih. To se vidi i po broju upisanih u srednje škole. Pune tri godine tražio sam naučnika elektroinstalatera koji će kod mene obavljati praktičnu nastavu i kojeg ću osposobiti da nakon srednje škole radi sa mnom. Slao sam dopise školama u donjem Međimurju, odlazio na savjetovanja o izboru zanimanja... Ništa! Nije bilo ni jedne jedine prijave. Tek se nedavno javio jedan mladić – kaže Marko Panić (37), majstor elektroinstalater iz međimurskog sela Donjeg Mihaljevca. Najveći dio “krivnje” za slab interes djece za obrtnička zanimanja vidi u roditeljima.

– Razumijem to da žele najbolje za svoju djecu, no nisu svi za fakultete i rad u uredima. Biti elektroinstalater danas u fizičkom smislu nije isto što i nekad jer imamo silu alata koji nam olakšava posao. Posao je izazovan i zanimljiv. Problem je i što su nekad elektrotehničari i strojarski tehnički bili poslovođe u obrtima i firmama, a danas te poslove uglavnom obavljaju inženjeri pa je i zato manje interesa – kaže Panić, koji je majstorski ispit položio 2014. Trebalo bi, drži, uvesti što više prakse u strukovne škole.

– Svatko tko je radio u Njemačkoj ili Sloveniji zna koliko se tamo cijeni praksa i odnos majstora i naučnika. Ima primjera da je zaposlenik normu ostvarivao samo radeći sa šegrtima, da ih što više nauči i da jednog dana postanu dobri radnici – kaže. (Ivica Beti)

U Austriji 40% u dualnom obrazovanju

 U Austriji od ukupnog broja učenika koji pohađaju srednje škole 40% ih pohađa neki od programa dualnog obrazovanja. Učenici koji pohađaju dualni model obrazovanja u Austriji 80% vremena borave u tvrtkama, a samo 20% u školama. Postoji model po kojem učenik boravi 3-4 dana tjedno u tvrtki, a 1-2 dana u školi ili model da za vrijeme kada su u tvrtkama kolektivni godišnji odmori (npr. građevinske tvrtke zimi) učenik više tjedana kontinuirano boravi u školi. Cijeli model dualnog obrazovanja u Austriji, kažu u HGK, temeljen je na gospodarstvu i interesu tvrtki za privlačenjem što boljih kadrova. Tvrtke uglavnom preko zavoda za zapošljavanje (ali mogu i oglasima u medijima ili na vlastitim web stranicama) objavljuju oglas o uvjetima i broju mjesta na „upis“ učenika u tvrtku. Učenici odmah prilikom upisa dualnog obrazovanja ostvaruju pravo na naknadu-plaću koja se prve godine kreće u iznosu od 400 do 600 eura, a završne godine školovanja iznosi čak i više od 1000 eura, što je oko 80% plaće koju ima stalno zaposleni radnik.

U Italiji dualnom obrazovanje – u školi i na radu – mogu pristupiti mladi između 15 i 25 godina. Takvo školovanje traje između tri i četiri godine. Može se odlaziti na rad u neku tvrtku, ali je moguć i rad u školskim laboratorijima. Vlada je izdvojila 40 milijuna eura za poticanje takvog obrazovanja. Tvrtke ili obrtničke radnje koje pristupe takvom obliku školovanja dobivaju porezne olakšice i druge pogodnosti. Đaci i studenti na koncu dobivaju diplome o profesiji, sve do diploma višeg obrazovanja. Vlada drži kako će se na taj način smanjiti nezaposlenost među mladima, koja je u Italiji oko 36% među mladima u dobi od 15 do 25 godina. Slovačka je uvela pilot-projekt dualnog obrazovanja prije dvije godine na 33 učenika, a ‘potpora’ su u početku bile četiri austrijske te po dvije njemačke i slovačke tvrtke. Danas je broj učenika obuhvaćenih dualnim obrazovanjem nešto veći od 100, a rezultati su dobri. Upravo se i kod nas zagovara uvođenje pilot-projekta.  (Silvije Tomašević, Lidija Kiseljak)   

SWEDEN-STOCKHOLM-ATTACK-SUSPECT-ADMIT CRIME
u lošem stanju
Majka držala sina zatočenog gotovo 30 godina: Pronađen je ozlijeđen, izgubio je gotovo sve zube
re
SPOJ TRENDOVA I TRADICIJE
Isprobaj pet outfita koji su inspirirani kućnim glamurom
  • Deleted user:

    Nedostaje majstora hm treba majstora platit pa ce bit majstora.

  • Bongos:

    S jedne strane, smatram da jedino "zanatlije" nesto vrijede i zavidim svakome tko svojim rukama zna stvarati. S druge strane, znam i automehanicare i stolare koji nikad nisu naucili raditi i zive od drugih poslova. A zasto je tako - ... prikaži još! jer ucenici na praksi kuhaju kavu. Tako ce biti i s ovim.

  • tony_montana:

    nedostaje onih koji će hraniti parzitski uhljebljenički sustav. dakle mladi, hvatajte se politike i javnog sektora ili vi zaposleni dodatno parazitirajte isti putem bolovanja, slobodnih, lažnih mirovina, invalidnina... nitko vam neće reci niti hvala ako placate pdv ili porez na ... prikaži još! dohodak. znaci pamet u glavu.