Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 127
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Nedostaje obrtnika

Vraćaju se šegrti: 80% kod majstora, 20% u školi?

auto, praksa, učenici,s tudenti
Foto: Anto Magzan/Pixsell
06.12.2016.
u 19:11

Svake su godine sve veći zahtjevi za uvoz radne snage, a istodobno nemamo model po kojem bismo osposobili domaći kadar za rad

Dok domaće tvrtke vape za povećanjem kvota za uvoz radne snage, ponajprije u turizmu i graditeljstvu, istodobno se država već dulje vrijeme dvoumi treba li uvesti dualno obrazovanje danas već prihvaćeno u većini zemalja EU. Odnosno model po kojem bi tvrtke na sebe preuzele praktično obrazovanje srednjoškolaca, koje bi činilo 80 posto obrazovnog procesa. Tvrtke bi đacima plaćale praksu, a nakon završetka školovanja dobile bi osobu spremnu za rad. Iako je Vlada dualno obrazovanje stavila u program kao jedan od ciljeva, zajednički jezik obrazovanja i gospodarstva još nije na vidiku, čime se samo povećava apsurd da uz treću po visini nezaposlenost mladih u EU imamo i svake godine sve veće zahtjeve za uvoz radnika.

HGK koordinator

Gospodarstvo je za to da se krene s pilot-projektom u kojem bi se, kao primjerice u Slovačkoj prije dvije godine, krenulo s manjim brojem učenika obuhvaćenih dualnim obrazovanjem, a postupno bi se taj broj povećavao. Pritom bi se startalo s najdeficitarnijim zanimanjima – u graditeljstvu, turizmu i brodogradnji. Dualno obrazovanje bila je i tema održanog skupa u HGK u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. U drugim zemljama komore su na sebe preuzele vođenje projekata dualnog obrazovanja, želja je da tako bude i kod nas, no teško je išta pokrenuti dok se ne dobije zeleno svjetlo Ministarstva obrazovanja.

– Ne mogu reći koji bi bili konkretni rokovi uvođenja dualnog obrazovanja jer prije treba ispuniti mnoge preduvjete. Trebalo bi ga uvoditi postupno uz prethodno pokretanje pilot-projekta, no još nije definiran ni broj škola koje će sudjelovati u tom pilot-projektu, ni kolika bi bila njegova cijena, ni na koliko će se učenika to odnositi – rekao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak.

Jasno je da se profesori u srednjim školama boje za gubitak radnih mjesta jer bi povećanjem prakse bilo upitno ispunjavanje njihovih normi. No bojazni ne bi trebalo biti jer bi se broj učenika obuhvaćenih dualnim obrazovanjem postupno povećavao pa bi se broj profesora smanjivao kroz prirodni odljev. Kako nam neslužbeno kaže sugovornik iz Ministarstva obrazovanja, nužno je osigurati novac ili u proračunu ili kod poslodavaca za plaće učenika koji bi većinu školovanja proveli na radnom mjestu. No, to sigurno ne može biti isprika za odgodu projekta jer bi ionako tvrtke plaćale učenike, a država bi morala ići ususret tvrtkama kroz osposobljavanje mentora koji će raditi s tim učenicima, omogućiti tvrtkama da one utvrde kada i kako žele da se praksa odvija... Osim toga, na početku bi se moglo i kroz EU fondove pomoći tvrtkama. Izgleda da će Ministarstvo obrazovanja tražiti izlike zašto s projektom ne krenuti, bez obzira na to što su i ministri gospodarstva i rada Martina Dalić i Tomislav Ćorić za uvođenje dualnog obrazovanja.

– Mladi su suočeni s nesigurnošću u pronalaženju radnih mjesta, a dualno obrazovanje i općenito obrazovanje ključ je za rješavanje ovoga problema – istaknula je ministrica Dalić.

– Očekujem integralni pristup svih institucija u rješavanju problema nezaposlenosti, a imamo punu potporu HGK i HOK-a u inicijativi za implementaciju dualnog obrazovanja – rekao je Ćorić.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe da, ne pokrene li se taj model, možemo očekivati samo još lošije stanje na tržištu rada.

Reforma nužna

Modernizacija strukovnih škola u kurikularnoj reformi bila je drukčije zamišljena, ali je i tamo naglasak bio na praktičnom radu učenika. Planirano je bilo da se u trogodišnjim strukovnim i obrtničkim školama praktično učenje poveća gotovo do 75 posto nastave, a u četverogodišnjim strukovnim školama učenici bi najprije upisali područje, a tek u trećem razredu zanimanje. Da je reforma strukovnih škola nužna, slažu se svi, a osim programa, treba mijenjati i upisne kvote kako se ne bi događalo da se djeca obrazuju za zanimanja kojih u gospodarstvu više nema. Ili da industriji treba građevinskih radnika, limara, tokara i sličnih zanimanja, a da i ono malo škola koje ih upisuju zjape prazne jer učenici te struke ne žele.    

>> Budućim konobarima, kuharima... do 1600 kn stipendije

Komentara 22

DU
Deleted user
19:29 06.12.2016.

Nedostaje majstora hm treba majstora platit pa ce bit majstora.

BO
Bongos
19:44 06.12.2016.

S jedne strane, smatram da jedino "zanatlije" nesto vrijede i zavidim svakome tko svojim rukama zna stvarati. S druge strane, znam i automehanicare i stolare koji nikad nisu naucili raditi i zive od drugih poslova. A zasto je tako - jer ucenici na praksi kuhaju kavu. Tako ce biti i s ovim.

TM
tony_montana
20:11 06.12.2016.

nedostaje onih koji će hraniti parzitski uhljebljenički sustav. dakle mladi, hvatajte se politike i javnog sektora ili vi zaposleni dodatno parazitirajte isti putem bolovanja, slobodnih, lažnih mirovina, invalidnina... nitko vam neće reci niti hvala ako placate pdv ili porez na dohodak. znaci pamet u glavu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije