Platforma "Halo, inspektore" pozvala je građane da danas ponovno bojkotiraju trgovine te pekarnice, na prijedlog srednjoškolaca. Bojkot je, kako se pojašnjava, rezultat rasta cijena kruha, bureka, peciva, krafni i drugih proizvoda, kao i smanjenja njihove težine i kvalitete. Ranije su, podsjetimo, srednjoškolci istaknuli kako žele bojkotirati pekarnice, a platforma "Halo, inspektore" odlučila ih je podržati. Podsjetimo, prošlog petka građani su u znatno manjoj mjeri bojkotirali trgovine zbog visokih cijena, tek 9 posto manje u odnosu na petak 17. siječnja kada u Hrvatskoj nije bilo bojkota. Ipak, iz "Halo, inspektore" poručili su kako je bojkot uspio.
Bojkot trgovina posljednjih su tjedana komentirali brojni stručnjaci i analitičari, a sada smo za "mišljenje" priupitali i ChatGPT, s obzirom na to da je umjetna inteligencija sve prisutnija u našim svakodnevnim životima. ChatGPT uvodno ističe kako je bojkot trgovina u Hrvatskoj "zanimljiv društveno-ekonomski fenomen", no kako je pitanje hoće li imati dugoročni učinak.
ChatGPT nabraja moguće faktore uspjeha bojkota:
- Masovnost i trajanje – Ako se dovoljno velik broj ljudi pridruži bojkotu na duži period, trgovine bi mogle osjetiti financijski pritisak.
- Alternativne opcije – Ako kupci imaju gdje drugdje kupovati (npr. na tržnicama, u manjim dućanima, preko online platformi), bojkot može biti održiviji.
- Medijska i društvena podrška – Ako bojkot ostane u fokusu javnosti i podrže ga influenceri, sindikati ili čak političari, mogao bi imati jači utjecaj.
Što se tiče izazova i ograničenja, umjetna inteligencija navodi da su oni:
- Navike potrošača – Ljudi su skloni vraćati se u poznate trgovine, osobito ako su cijene ipak konkurentne.
- Ekonomska realnost – Ako se ne pojave realne alternative s nižim cijenama, potrošači će možda biti prisiljeni vratiti se u bojkotirane trgovine.
- Površnost bojkota – Ako traje samo nekoliko dana, učinak će biti minimalan jer se trgovine lako mogu prilagoditi kratkoročnim oscilacijama u prodaji.
"Bojkot može poslužiti kao signal trgovcima i vladi da građani nisu zadovoljni cijenama, ali za dugoročan uspjeh potrebni su širi strukturni zahvati poput strože kontrole marži, većeg poticanja domaće proizvodnje i boljih regulatornih mehanizama. Ako bojkot ostane kratkotrajan ili nedovoljno masovan, trgovine će ga lako prebroditi", ustvrdio je ChatGPT. Na naše dodatno pitanje treba li nastaviti bojkotirati trgovine u Hrvatskoj, ističe kako to ovisi o tome što se želi postići i koliko su građani spremni dugoročno održavati pritisak.
Ovo su razlozi umjetne inteligencije za nastavak bojkota:
- Pritisak na trgovce – Ako trgovine vide pad prometa, mogle bi sniziti cijene kako bi privukle kupce nazad.
- Jačanje svijesti o problemu – Bojkot može natjerati vladu i institucije na aktivniju ulogu u kontroli marži i suzbijanju neopravdanog dizanja cijena.
- Podrška malim trgovcima i domaćim proizvođačima – Ako se ljudi preusmjere na tržnice i lokalne prodavače, može se smanjiti monopol velikih lanaca.
Također, ChatGPT nabraja razloge zbog kojih bojkot možda nema smisla:
- Ljudi moraju kupovati hranu i osnovne proizvode – Ako nemaju realnu alternativu, bojkot može biti samo simboličan.
- Trgovci se mogu prilagoditi – Veliki lanci mogu privremeno smanjiti cijene na akcijama i čekati da bojkot splasne.
- Dugoročna strategija je potrebna – Ako se ne stvori širi plan (npr. poticanje konkurencije, veći uvoz jeftinijih proizvoda, porezne olakšice za manje trgovce), bojkot sam po sebi neće donijeti trajne promjene.
"Ako građani žele trajne promjene, bojkot treba biti dio šire strategije koja uključuje politički pritisak, edukaciju potrošača i podršku alternativnim trgovcima. Povremeni bojkoti od nekoliko dana mogu podići svijest, ali za stvarni ekonomski učinak potrebno je sustavno djelovanje", poručuje umjetna inteligencija.
GALERIJA Internet je pun memeova o bojkotu trgovina. Ovo su najbolje fore
Otvori KEKS Pay
Bojkot nema smisla jer je to samo politička igra određenih političkih struja .. dosta je potražiti kome je "služio" tzv direktor ove Halo inspektore stranice. Problem je u državi koja jednostavno ne želi prisiliti a još manje kazniti te lance višedesetaka pša i višestotina milijunskim iznosima koa što to rade normalne države. Zašto nitko ne radi kartelizaciju u Njemačoj, Austriji? Zato jer bi mu odmah zatvorili cojeli lanac na više mjeseci i naplatili abnormalno ogromnu kaznu .. kada se to kod nas dogodilo? i onda su vam krivi trgovci i pekari koji samo rade ono što im je nesposobna država dozvolila.