Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, SDP-ovac Tonino Picula, jučer je u raspravama govorio o izboru hrvatskog člana revizorskog suda EU, novom fondu za pomorstvo i ribarstvo i politici Europske unije prema susjedima.
Iz Ureda Tonina Picule priopćili su da je u svom prvom govoru istaknuo da je, \"bez obzira na opravdanost nezadovoljstva Matesovim postupkom, važno naglasiti da bi Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta trebao, \'prije svega, procjenjivati stručnost bilo kojeg kandidata, a ne ga pod svaku cijenu dovoditi u prostor odmjeravanja odnosa snaga sa drugim institucijama Europske unije.\'\".
\"Želeći održati otvorenim dijalog s EP-om, Mates je samoinicijativno poslao pismo kojim izražava spremnost da se obrati spomenutom odboru. Ta je razmjena mišljenja zakazana za 4. studenog. Zastupnik Picula smatra kako bi održavanje jučerašnje rasprave bilo primjerenije nakon tog susreta, a ne prije. Svoj govor je zaključio opaskom da Neven Mates već više od tri mjeseca radi kao konstruktivni član Revizorskog suda, i ničim nije doveo u pitanje svoju stručnost i znanje\", priopćili su iz Piculinog Ureda.
Picula je u govoru o pomorstvu istaknuo odredbe štetne za ribarstvo u Hrvatskoj, \"koje izravno zapošljava 14 000 ljudi, a ukupno je u sektor ribarstva uključeno 25 000 ljudi\".
\"Prije svega radi se o odredbi kojom se potpore iz Europskog fonda za more i ribarstvo neće dodjeljivati intenzivnoj akvakulturi lociranoj u zaštićenim područjima\", pišu iz Piculina Ureda.
- Obzirom da je Hrvatska zemlja s visokim stupnjem kakvoće mora i voda, te velikim udjelom zaštićenih područja, ovim se prijedlogom hrvatski uzgajivači stavljaju u neravnopravan položaj - rekao je Picula i dodaje kako je zaštita okoliša u službi spriječavanja pretjeranog izlovljavanja ribljeg fonda argument kojeg svakako valja uzeti u obzir, ali \"upravo je kontrolirana akvakultura i marikultura jedan od načina kako bi se spriječio pretjerani izlov, a da se pritom ne smanji konzumacija ribe.\"
\"U govoru o politici EU prema susjedima, zastupnik Picula podsjetio je povjerenika Fulea kako se, nakon raspada Jugoslavije, na političkoj karti Europe pojavilo oko 4000 km novih državnih granica. Danas se prostor jugoistočne Europe, ipak, postupno integrira u najvažniji politički projekt u cjelokupnoj europskoj povijesti\", pišu u priopćenju.
- Stabilizaciju, suradnju, a zatim u dugoročnoj perspektivi i pridruživanje treba poželjeti i istočnim susjedima EU - rekao je Picula.
\"Picula zaključuje kako je jasno da unutar EU nema više pritisaka iznutra za proširenjem kao do 2004. godine. Trenutno su puno snažniji pritisci na EU izvana; ekonomski tj. migratorni preko Mediterana, pogotovo nakon pada diktatorskih režima u Sjevernoj Africi, ali postoje i pozitivni politički pritisci sa Zapadnog Balkana, baš kao i pritisci iz Rusije koje treba otklanjati uvjerljivim političkim i ekonomskim instrumentima\", pišu iz Piculina Ureda.
- Sada je vidljivo da EU neće ponavljati dvojbena iskustva koje je stekla tokom više ciklusa proširenja, ali ona mora ostati zajednica otvorena za nove članice, partnere i inicijative - kazao je Picula.
>>Vuljanić o Matesu: RH ima talent za izazivanje skandala s EU
>>EP će Matesu zamrznuti 1,8 milijuna eura i traži smjenu
