Treće izdanje HealthComm Foruma, prve i zasad jedine zdravstvene konferencije u regiji pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, završilo je snažnim porukama o hitnoj potrebi transformacije zdravstvenog sustava – iz sektora koji liječi bolest u sustav koji štiti zdravlje. Forum je okupio više od 400 donositelja odluka, predstavnika struke, IT sektora i drugih aktera iz Hrvatske, regije i svijeta. Svi okupljeni složili su se da su upravo tri ključna tematska područja konferencije – promjena paradigme i shvaćanje zdravlja kao nacionalnog resursa, multisektorska suradnja i donošenje odluka koje mogu povećati broj zdravih godina života građana, ključna za održivi zdravstveni sustav budućnosti, priopćeno je nakon konferencije.
U uvodnom govoru, direktorica Foruma Nina Išek Međugorac naglasila je kako pravo pitanje više nije „Tko će nešto poduzeti?“, već: „Što možemo učiniti zajedno – već danas?“. Baš zato, ova konferencija rezultirat će dokumentom koji donosi smjernice i alat svima onima koji žele biti dio promjene pristupa zdravlju u godinama pred nama. „Zdravlje nije vlasništvo jedne profesije, stranke, ministarstva, kompanije ili pojedinca. Zdravlje je zajednički rezultat odnosa koje stvaramo i odgovornosti koju preuzimamo“, poručila je Išek Međugorac, istaknuvši da je povjerenje preduvjet svake reforme. „Bez povjerenja, nijedna radikalna promjena neće zaživjeti“ – dodala je.
Središnja poruka razgovora ministrice zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić, pod nazivom „Novo lice zdravlja: na prekretnici povjerenja i održivosti“, bila je jasna: „Vrijeme je da promijenimo paradigmu, cilj više nije samo liječenje bolesti, nego da do nje ni ne dođe.“ Ministrica je predstavila smjernice za razvoj zdravstvenog sustava s naglaskom na preventivu, zdravstvenu pismenost, digitalizaciju sustava, kao i ravnomjernu dostupnost zdravstvene zaštite: „Hrvatska je premala da bi svaka regija imala svoju zdravstvenu politiku. Pacijent iz ruralne Hrvatske mora imati jednako pravo na intervenciju kao i onaj iz Zagreba“ – poručila je ministrica.
U drugom važnom razgovoru, „Zdravlje kao politički projekt“, vodeća javnozdravstvena stručnjakinja i arhitektica programa Živjeti zdravo, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, poslala je snažnu poruku: „Zdravlje mora biti nulta točka svih politika – ugrađeno u svaki strateški dokument. Ne možemo govoriti o održivom društvu ako zdravlje nije njegov temelj.“ Kao supruga predsjednika Republike, podsjetila je i na Zagrebačku deklaraciju, donesenu na summitu supružnika europskih čelnika, kao temelj za prevenciju dječje debljine u EU. Musić Milanović posebno je istaknula važnost ulaganja u prevenciju: „Prevencija nije luksuz – ona je lijek. Ulaganje u zdravlje ekonomski je najisplativije“, podsjetivši na podatak da se 12,8 % zdravstvenog budžeta troši na liječenje dijabetesa tipa 2.
U okviru panela „Radikalan shift: Politike za novu paradigmu zdravstva“, otvoreno je pitanje redefiniranja zdravstvenih prioriteta. Državna tajnica Marija Bubaš istaknula je nužnost prelaska s reaktivnog na proaktivan pristup, te upozorila na zabrinjavajuće podatke o zdravstvenoj pismenosti: „U istraživanju na 100.000 pacijenata, samo 17% ih je pogledalo svoj elektronički zdravstveni zapis, a 36% ni ne zna da ima hipertenziju.“ Brojni govornici složili su se da prevencija nije samo javnozdravstvena opcija, već dugoročna ekonomska strategija. Također je rečeno kako moderna medicina sve više prelazi s pristupa usmjerenog na pojedinačne simptome na sveobuhvatno razumijevanje bolesti kroz njihove međusobne povezanosti.
Na panel raspravi “Od sustava bolesti do sustava zdravlja – kako zaustaviti epidemiju kroničnih bolesti?”, domaći i međunarodni stručnjaci iz područja javnog zdravstva, farmaceutske industrije i zdravstvene politike pozvali su na hitno preusmjeravanje zdravstvenog sustava prema prevenciji i održivosti. U raspravi, kojom je moderirao dr. sc. Damir Ivanković (WHO Europa), istaknuto je da zdravlje nacije više ne može biti prepušteno isključivo individualnoj odgovornosti, već zahtijeva sustavnu društvenu i političku akciju. Sudionici su naglasili važnost zakonodavne regulacije čimbenika rizika kao što su alkohol, duhan i šećer, implementacije protokola za kronične bolesti, uvođenja stručnjaka za procese u bolnice, jačanja edukacije i iskorištavanja ušteda od generičkih lijekova za ulaganje u prevenciju. Zaključno je istaknuta potreba za obnovom povjerenja među dionicima i međusektorskom suradnjom, jer, kako su poručili panelisti, zdravlje ne može čekati.
