Najutjecajnija oporbena stranka HDZ priprema se za nove parlamentarne izbore, ali u tajnosti drži svoj gospodarski program. Je li HDZ spreman provesti strukturne reforme, izbaviti gospodarstvo i stvoriti okvir za rast, za Večernji list otkriva Domagoj Ivan Milošević, koordinator HDZ-a za gospodarstvo. Najavljuje smanjenje poreza, potencijalno čak i PDV-a, brže i učinkovitije povlačenje novca iz fondova EU i drukčiji sustav nagrađivanja i plaća u državnom sektoru....
HDZ priprema II. gospodarski forum. Kada će se održati i koja će biti njegova glavna poruka?
Glavna poruka će biti da Hrvatska ima golem gospodarski potencijal i da postoji politička snaga koja taj potencijal zna oživotvoriti i materijalizirati te želi i može okupiti snage oko tog danas ključnog cilja! Nismo osuđeni na propadanje i siromaštvo, dapače.
Krajem travnja naša Zaklada HDZ-a održat će jednodnevnu konferenciju pod nazivom Investicijski potencijali Hrvatske. Stranački i nestranački, ali i međunarodni stručnjaci govorit će o hrvatskim gospodarskim potencijalima, o tome zašto ih slabo ili uopće ne koristimo te o preprekama u poslovanju i ulaganju. Naravno, reći ćemo kako uklanjati te prepreke i koji su strateški važni projekti za Hrvatsku te kako ih financirati. Bit će puno govora o EU fondovima u čijem je korištenju aktualna vlada tako teško podbacila, ali i drugim modelima financiranja novih tzv. greenfield projekata. Predstavit ćemo i nekoliko za cijelu državu strateški važnih projekata, posebno sada kada smo punopravna članica Europske unije. Na jesen ćemo zasebno organizirati konferenciju na temu industrije, energetike i visokih tehnologija, a nakon toga i na temu turizma.
Na kojim se osnovama zasniva Gospodarski program HDZ-a?
Na smanjenju poreza građanima i gospodarstvu, koliko god to bude najbrže i najviše moguće bez socijalnih potresa. Na žestokom uklanjanju birokratskih prepreka poslovanju i ulaganju, ukidanju parafiskalnih nameta i na maksimalnoj, ali stvarnoj podršci privatnim investicijama. Posebno srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima u očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta. Država će dodatno potaknuti rast kroz javne investicije i kroz maksimalnu podršku u korištenju fondova EU. A reformom javne administracije država mora postati učinkovit saveznik privatnom sektoru u ostvarenju gospodarskog oporavka i napretka. Nema tu puno filozofije – mi napokon moramo napraviti domaću zadaću i prestati se zavaravati da ćemo na dosadašnji način riješiti krizu i početi bolje živjeti. To je nemoguće.
Sigurno nećemo napasti nezaposlenost, posebno mladih, ukidanjem poticaja za zapošljavanje. Dapače, uvest ćemo posebne porezne poticaje za zapošljavanje te oslobođenje od plaćanja doprinosa za mlade i prva radna mjesta. Sama činjenica da cjelokupna javnost na pola mandata aktualne vlade željno iščekuje naš program govori sve o uspješnosti Vlade i njenim rezultatima.
Što će biti s poreznom politikom? Najavljivalo se rušenje PDV-a...
Za početak, ne smije biti novih poreza. Nakon toga treba napraviti sve da se oni što prije smanje. Što se tiče PDV-a, prvi važan korak bio bi plaćanje PDV-a za male poduzetnike i obrtnike po naplati računa umjesto da svi oni unaprijed financiraju skupu državu. Za spuštanje opće stope PDV-a bit će potrebno ostvariti gospodarski rast, ali i provesti nužne reforme kako bi se mnogo učinkovitije upravljalo državnim novcem. Svakako trebamo ukinuti porez na dividendu jer je zbog njega Hrvatska nekonkurentna u odnosu na naše glavne takmace. To će i naš porezni sustav učiniti privlačnijim za ulagače iz cijelog svijeta. Jedna od najvećih zamjerki aktualnoj vladi tiče se njihova koncepta prisile. Većina članova Vlade ne razumije da u modernoj tržišnoj ekonomiji nitko ništa ne mora. Posebno sada kada smo punopravna članica EU, ne samo strani već i domaći ulagači ulažu gdje žele i koliko žele, drže svoj novac gdje oni odluče ili ga troše gdje i koliko oni žele. A ne gdje kada i koliko odluči vlast!
Što namjeravate napraviti s javnim sektorom, a posebno javnim poduzećima koja su relikt starog sustava?
Krajnje je vrijeme da se u javnu administraciju, a još više u javna poduzeća, uvedu sustavi nagrađivanja. To je posebno bitno za uprave javnih poduzeća. U cijelom svijetu uprave su nagrađene sukladno rezultatima rada, a kod nas je to važno kako bismo dobili najbolje ljude. Treba imati na umu i da sva javna poduzeća ne donose jednaku odgovornost niti su jednako važna za državne interese.
Teritorijalna reforma zemlje nužna je. Kako je zamišlja HDZ?
Centralna država mora jednostavno reći koliko je novca na raspolaganju za jedinice lokalne samouprave te motivirati, ako treba i educirati lokalne administracije kako privući ulagače i poduzetnike te omogućiti financiranje lokalnih potreba bez oslanjanja na centralni državni proračun. Ili uvođenjem prireza. Ali u uvjetima ionako prevelike porezne presije na građane nije korektno da bilo tko dodatno plaća nečiju nesposobnost, nemar i neznanje ili ne daj Bože nešto gore. Tijekom mandata potpredsjednika Vlade za investicije upoznao sam mnoge načelnike i gradonačelnike iz svih dijelova Hrvatske koji su se svojski trudili privući ulagača ili zadržati nekog poduzetnika, i malog i velikog.
Zašto ne bismo uveli godišnji državni natječaj i sustav nagrađivanja za poslovno najprijateljskiju općinu, grad ili županiju, za lokalnu jedinicu koja je privukla najveće ulaganje, posebno u industriji i sl.
Mislim da imamo previše jedinica lokalne uprave i samouprave i da je ta činjenica jedna od kočnica razvoja. Možemo mi o tome oportunistički šutjeti koliko nam je volja, ali to je jednostavno tako. Vrijeme je za ozbiljan pogled u ogledalo i suočavanje s realnošću. Ako mogu višestruko veće i gospodarski snažnije zemlje poslovati s daleko manjim brojem jedinica, onda to možemo i mi. Osim ako nam prioritet nisu politička uhljebljenja na svim razinama.
Nedavno je u javnost ‘iscurila’ informacija o navodnim strateškim projektima HDZ-a. Na koje bi se projekte HDZ želio usmjeriti u dijelu koji se tiče državnih investicija?
HDZ će se usmjeriti prema investicijama koje zapošljavaju ljude. Svakako ćemo se posebno usmjeriti na projekte koje je maksimalno moguće financirati iz EU fondova, poput željezničke infrastrukture, čak do 85% nepovratnim sredstvima strukturnih fondova. Ali nećemo bježati ni od modela koncesija privatnim ulagačima, prije svega za greenfield projekte, dapače. Zadržat ću se na dva možda najvažnija projekta u ovom trenutku. Gradnja potpuno nove nizinske pruge Rijeka – Zagreb, od koje je Milanovićeva vlada odustala iz nepoznatih razloga, a bez koje luka Rijeka ne može postati važna europska luka, te potpunu rekonstrukciju koridora X koji spaja Tursku i Bliski istok preko Hrvatske s Njemačkom, a luku Vukovar napokon stavlja na kartu srednje Europe. Ulaganja u željezničku infrastrukturu zajedno s razvojem ostalih jadranskih luka (Zadar, Ploče, Split) i luke Vukovar, uz vrhunsku cestovnu infrastrukturu, napokon će omogućiti iskorištavanje hrvatskog geostrateškog potencijala. Ovaj projekt i povezana ulaganja nazvali smo Hrvatska – nova vrata EU. Na toj osnovi moguće je i privući nove industrijske grane, ali i očuvati neke od postojećih te razviti ozbiljnu logističku industriju.
Drugi ključan projekt su sustavi navodnjavanja Slavonije, Like i unutrašnje Dalmacije s ciljem ubrzanog razvoja poljoprivrede, stavljanja u funkciju stotina tisuća hektara neobrađenog a obradivog tla te prestanak ovisnosti o uvozu hrane. Dapače, povezivanjem s rastućim turizmom trebamo postati neto izvoznik hrane. Ova dva strateška projekta na neki način spaja kanal Dunav – Sava, iznimno važan za istočnu Slavoniju jer ima dvostruku ulogu, kako u projektima navodnjavanja i ubrzanom razvoju poljoprivrede, tako i povezivanju Jadranskog mora i rijeke Dunav.
Inače, kod nas se često u državne investicije trpaju projekti koji to nisu, poput LNG terminala ili Plomina C. U oba projekta trebamo privatni kapital, a javna poduzeća mogu, ali i ne moraju sudjelovati u kapitalnom ulaganju.
Rasprava o investicijama u javnosti se vodi dvije godine. Kako pokrenuti privatni sektor na ulaganje?
Mislim da je prošlo vrijeme zavaravanja. Nitko više ne vjeruje u priče kako nam je stalo do privatnog sektora i ulaganja kad činimo sve da ga odbijemo. Reći ću i to – nije to isključivo krivnja ove vlade, iako je ona u ovom pitanju uistinu postala pravi neprijatelj privatnog ulaganja, pa i vlasništva. To je valjda za njih ipak ideološko pitanje. Napokon treba jasno reći – nova radna mjesta možemo očekivati samo od poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika, a država će učiniti sve potrebno kako bi podržala privatni sektor i njegova ulaganja. No stalno nešto zapinje na nekoj od bezbrojnih razina – i to u nesposobnosti ili pak izbjegavanju svake odluke i preuzimanja odgovornosti za učinjeno.
Ja razumijem aktualni trenutak, razumijem da je zbog brojnih procesa protiv korupcije službenicima puno lakše da ih netko optuži za lijenost nego za nešto puno ozbiljnije, ali odluke se moraju donositi u skladu sa zakonima i propisima i projekti se moraju pomicati s mrtve točke. Ovako se naprosto urušavamo. Tu je presudna poruka i snažan pritisak Vlade, a on je potpuno izostao. I zato je ova vlada, među ostalim, najgora do sada.
Sve što Vlada radi mora biti jasno, jednostavno i doprinositi stabilnosti. Ne mogu se svakih par dana mijenjati propisi i osnovni uvjeti za poslovanje. Nema tog gospodarstva koje to može izdržati. Ovako, ne da se od šume ne vidi drvo, nego se sve polako, ali sigurno pretvara u pustinju.
U industrijskoj strategiji stoji da bi trebalo zamrznuti promjene poreznog sustava na deset godina. Je li na to HDZ nakon prvih izmjena porezne politike spreman?
HDZ je spreman jasno reći da nema novih poreza te da postojeće moramo smanjiti ako želimo naprijed. A što se tiče industrijske strategije, ona je na žalost sve više još jedno mrtvo slovo na papiru. Mi imamo dovoljno strategija. Prije nego što napišemo još jednu, možda bi barem jednu trebalo pokušati provesti. Pa makar je sastavila ona prethodna administracija. Ruku na srce, ionako je uvijek pišu uglavnom isti ljudi – državni službenici i nestranački stručnjaci.
Stvara se dojam u javnosti da HDZ nije odlučio koji su mu vodeći gospodarski ljudi. Ima li oporbena stranka ‘vladu u sjeni’?
Mislim da se svi previše bave formalnim stvarima – nije bitna podjela fotelja. Nije li dovoljno da smo, potpuno neuobičajeno za oporbu, već na polovici mandata izašli sa gospodarskim programom. Idućoj HDZ-ovoj vladi nude se samo “krv, znoj i suze”. Tko god bude sjedio u toj vladi, ali i na svim odgovornim pozicijama u cjelokupnoj javnoj administraciji i javnim poduzećima, može računati samo na golem rad, sedam dana u tjednu 12-14 sati na dan. I na golemu odgovornost. Mislim da možemo računati na otpore i napade sa svih strana, ali isto tako i na podršku ogromnog broja građana ako budemo jasno rekli što namjeravamo učiniti i ako to budemo provodili. HDZ je unatoč svim našim greškama do sada uvijek bio jedini lider, pa će tako biti i sada.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko traži prijevremene izbore. Je li HDZ spreman preuzeti vlast?
Apsolutno. HDZ je bio i ostao najveća politička snaga u zemlji. Nadam se da će nam to biti dovoljno da s našim partnerima HSS-om, HSP-om AS i BUZ-om preuzmemo vlast nakon sljedećih parlamentarnih izbora, bez dodatnih koalicija. Ovaj put trebat će nam i potpora onih koji žele raditi, bez obzira na politički predznak. Ali bez HDZ-a nema izlaska iz krize.
Treba li Hrvatskoj pomoć MMF-a?
Da je aktualna vlada nastavila provoditi program gospodarskog oporavka prethodne HDZ-ove vlade te iskoristila sveukupni potencijal ulaska Hrvatske u EU, ne mislim samo na fondove, Hrvatska bi danas imala gospodarski rast veći od 2%, pad nezaposlenosti, pad kamatnih stopa te rast ulaganja. Nažalost, Vlada nas je odvela u potpuno suprotnom, potpuno krivom smjeru. Neshvatljivo je da se i dalje ne zaustavlja. Bojim se da ovoj vladi više ne može pomoći ni MMF ni stručnjaci koje je propustila zvati još početkom 2013. Pa oni su uvjereni da dobro, dapače vrlo uspješno rade svoj posao. Šokantno.
Koji biste gospodarski potez vlade Zorana Milanovića izdvojili kao dobar, a koji kao naročito pogrešan?
Posebno je bilo pogrešno odmah nakon preuzimanja vlasti te dva kvartala krhkog gospodarskog rasta 2011. podići PDV na 25% i srušiti povjerenje potrošača i ulagača, tj. poduzetnika. Posljedice još uvijek osjećamo, nismo više u recesiji, već u depresiji. Gubimo radna mjesta, pada kupovna moć, a poduzetnici bježe iz zemlje zbog potpune nepredvidivosti porezne i ekonomske politike. Jedini potez u smjeru rasterećenja gospodarstva, smanjenje zdravstvenog doprinosa sa 15% na 13%, ukinuli su nekidan. Umjesto da su još na početku mandata proveli reformu zdravstva. Reformi nema, ima samo novih nameta i rezultat je sukladan tome. Ako bismo trenutačnom broju nezaposlenih pribrojili desetke tisuća mladih koji su napustili domovinu te tisuće novih mladih umirovljenika, odavno smo premašili brojku od 400.000 nezaposlenih.
U javnosti se raspravlja o potrebi vlade stručnjaka...
Mislim da više nemamo vremena, ugrožene su čak i najosnovnije funkcije države poput zdravstva i obrazovanja, a petogodišnja gospodarska kriza prerasta u socijalnu. Ovo je trenutak kada svaki političar treba pokazati da mu je stalo do ljudi koji su ga birali, a ne do toga da bude najpametniji. Zaprepašten sam činjenicom da Zoran Milanović gotovo dvije godine ne zove na sastanak šefa oporbe Tomislava Karamarka, čak ni zbog promjene Ustava ili položaja Hrvata u BiH.
Mudar premijer zvao bi oporbu na razgovor i o reformama koje su Hrvatskoj nužne, a tiču se svih nas. Zoran Milanović već dvije godine naglašava da je njegova vlada politička, a rezultati su porazni. Ali ne prihvaćam da je suprotnost apolitična vlada stručnjaka. U strankama, a ponajviše u HDZ-u, ima mnogo stručnih ljudi koji su se spremni angažirati na spašavanju Hrvatske. Sjetite se vlade Nikice Valentića, bila je to vrlo stručna vlada, ali politički i svjetonazorski jasno opredijeljena.
No ne bježimo nimalo od nestranačkih ljudi u Vladi i oko nje. U Hrvatskoj je općenito premalo ljudi, pa tako i premalo stručnih i sposobnih koji su voljni prihvatiti se bilo čega što ima veze s politikom. Moramo pronaći načina kako ih motivirati. Članska iskaznica je pri tome sporedna, ali liderstvo nije i to će morati ponovno preuzeti HDZ jer ljevica naprosto nije za to sposobna.
Hitno treba mijenjati izborni zakon tako da se ukine politokracija i uvede zastupnička demokracija. . . . . . . . . . Birajmo osobe a ne stranačke liste! . . . . . . Stranka koja će se zalagatiti za novi izborni sustav kojim se biraju ljudi a ne stranačke liste će pokazati da poštuje narod i da joj nije svrha vladati zbog sebe nego zbog građana. Ima li takve stranke? . . . . . . . . . Pod hitno treba racionalizirati cijeli državni, županijski i općinski preskupi i neućinkoviti aparat. Smanjiti broj općina i županija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Birajmo ljude a ne stranačke liste! . . . . . .