FOTO Ovo su najopasnije vrste u Jadranu: Možete na njih naletjeti diljem obale
Ježevi, vlasulje i meduze te neke ribe koje mogu izazvati ozbiljna trovanja vrebaju iz mora, upozorava dr. med. Ivana Bočina iz Nastavnog zavoda za Javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Zato je uvijek važno biti na oprezu.
Meduze imaju duge lovke ili "krakove" sa žarnim stanicama koje luče otrovni sadržaj. Dodirnu li se, dolazi do izbacivanja žarne niti koja ubada tkivo koje ju je dodirnulo i prenosi otrov. Otrov iz lovki meduza kod čovjeka izaziva prodornu bol sličnu boli opekline, zatim crvenilo/osip kože, oteklinu i pojavu mjehurića.
Mjesto uboda treba isprati morskom vodom, nikako slatkom jer pojačava osjet bola, a lovke se mogu pokušati odstraniti pincetom. Mjesto je uboda dobro isprati octom ili alkoholom koji blokiraju "neeksplodirane" žarnice.
U Jadranskom moru prebivaju neke otrovne ribe, a za turiste, kupače, ronioce i ribolovce najopasnije su ribe koje imaju otrovne bodlje u perajama, repu ili na škržnim poklopcima, te ribe otrovnog ugriza.
U prvu skupinu riba spadaju ribe paukovke (pauk žutac, crnac, bijelac i mrkulj) koje najčešće borave na pjeskovitom dnu, zatim škarpinke (škarpina, škrpun, crvena škrpinica, itd.) i ražolike ribe (golub kosir, raža žutulja, itd.).
Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje oteče i mijenja boju tkiva (od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre), a mogu se pojaviti i mjehurići.
Ranu treba isprati, a ostatke otrovnih bodlji treba odmah izvaditi. U ozbiljnijim slučajevima treba zatražiti pomoć liječnika. Novi list navodi da je serum protiv otrova pauka i škrpine prvi put u svijetu proizveden je u nas, u Puli, prije više od 60 godina.
U drugoj skupini riba, najznačajnija je murina, vrlo agresivna riba otrovnog ugriza koja napada ronioce ako je uznemire. Na mjestu otrovnog ugriza javlja se crvenilo, oteklina, jaki bolovi, grčevi i otežano disanje.
Kako je i ovaj otrov termolabilan, mjesto ugriza potrebno je uroniti u toplu vodu temperature najmanje 50 stupnjeva. Ranu je poslije potrebno dezinficirati i prekriti sterilnom gazom, a ako ju nemate, ostavite je otvorenu. Ugriz murine nužno je kirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi, te dalje postupiti po uputama liječnika.
Kada stanemo na morskog ježinca dolazi do mehaničkog lomljenja bodlji, koje prodiru duboko u tkivo, gdje mogu zaostati i uzrokovati dodatne komplikacije poput gnojenja, stalne boli i sl. U rani se obično vide polomljeni djelići bodlji, a na mjestu uboda crvenilo i oteklina.
Mjesto uboda potrebno je dezinficirati alkoholom ili antiseptikom te ako ste spretni, sterilnom iglom izvaditi bodlje. Nakon toga je potrebno zaštititi mjesto uboda, te mirovati, naročito ako postoji puno uboda u petu/stopalo.
Pri dodiru s vlasuljom osjeti se ubod poput žalca. Nakon nekoliko minuta pojave se na koži crveni krugovi/osip koji obično nestanu tijekom jednog dana. Katkad se mogu javiti i mjehurići na koži, a zbog svrbeža nije rijetka ni sekundarna infekcija kože.
Posljednjih godina u Hrvatskoj je zabilježena i pojava ribe fuge ili napuhače, najotrovnije vrste na svijetu koja se smatra riskantnom delikatesom. Ime su dobile po karakterističnom obrambenom potezu. Umjesto da bježe, napuhače kada su ugrožene uvlače velike količine vode i zraka te se napušu na veličinu višestruko veću od uobičajene.
Neke vrste također imaju bodlje na koži kako bi ih učinile još manje ukusnima, a gotovo sve napuhače sadrže tetrodotoksin, vrlo jak neurotoksin koji može uzrokovati zastoj živčanog i dišnog sustava te prouzročiti smrt.
Stručnjaci navode da je poseban oprez potreban ako se odlučimo na konzumaciju ribljih delikatesa koje nisu dovoljno termički obrađene. Iako je sirovo meso raznih riba prvorazredna delikatesa, otrov većine vrsta zadržava svoju potenciju i nakon smrti ribe, te može uzrokovati ozbilje zdravstvene tegobe, ali i smrt. Ako smatrate da ste pojeli meso otrovne vrste koje je nedovoljno termički obrađeno, savjetuje se da odmah ispraznite želudac i posjetite liječnika.
