Kako poboljšati izvoz, naći proizvod za kojeg postoji interes te sredstva koja će omogućiti njegov razvoj i prezentaciju, pa u konačnici i izvoz, problem je koji godinama muči ponajprije male i srednje poduzetnike. Rijetki su oni koji su našli dobru nišu i odmah prepoznati na nekom od svjetskih tržišta. Pretežito takvi dolaze iz IT sektora.
No, prema tvrdnjama nekih od analitičara, perspektive postoje i u drugim sektorima poput turizma, transporta, energetike... Analitičar Ante Babić smatra da šanse ima i prerađivačka industrija, no tek dok se tržište ‘očisti’. Primjerice, uz problematična brodogradilišta, vidjelo se kako uspješni jesu i mogu biti mala brodogradilišta i za čije proizvode interes stranih kupaca postoji. Ono što nedostaje malim i srednjim tvrtkama je veća potpora u startu, odnosno prezentaciji njihovih proizvoda i strategiji, jer ne postoji institucija koja bi to dubinski radila. HGK primjerice više vodi brigu o velikima, a diplomacija preslabo radi na promociji. – Postoji naime niz institucija koji su otvoreni malim i srednjim, od HBOR-a, HAMAG-a, BICRO-a, no premalo su koordinirani, a da spoje sve svoje ponude, sigurno bi više pomogli malim i srednjim tvrtkama, kaže Babić.
U drugim zemljama postoje specijalizirane institucije koje usmjeravaju u svim segmentima takve tvrtke. Njima je primjerice potrebna i promjena strategije, odnosno prepoznavanje da i kroz postojeće resurse mogu proizvesti novi proizvod interesantan vanjskom tržištu. Upravo zato, kaže Babić, tvrtkama bi više značio kredit za razvoj proizvoda, nego onaj za pripremu izvoza. Analitičari se slažu da nam je trenutačno jako važna gospodarska diplomacija koja bi pomogla potencijalnim izvoznicima, a na čemu je Ministarstvo vanjskih poslova počelo intenzivnije raditi. Tržište EU sada može biti velika šansa, ali i problem zbog veće konkurencije, pa će zbog carina i gubitka potpora neki biti prisiljeni na spajanje ili akvizicije, kao što je primjerice konditorska industrija. Koliko se EU točno odrazio na domaći izvoz bit će vidljivo tek sljedeće godine, tvrde stručnjaci.
Prema podacima za devet mjeseci izvoz u zemlje EU pao nam je za oko tri milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje lani, a u zemlje ne članice EU za oko 2,2 milijarde kuna. Prema podacima od prošle godine najveće prihode od izvoza ostvarili su poduzetnici iz Primorsko goranske i Zagrebačke županije.
16 priča o uspjehu:
APPLIED CERAMICS: 'Naše proizvode kupuju Intel, Philips, Osram'
Dobra je bila odluka Darka Matta Sertića da dio proizvodnje materijala za poluvodičku industriju iz američke Silicijske doline preseli u rodni Sisak. Promet Applied Ceramicsa dosegnuo je 30 milijuna kuna, a prema riječima direktora Milana Sladojevića, povećavaju i broj zaposlenih, kojih je 60-ak. Rade za Intel, Philips, Bosch, Osram, Sony, Samsung... (zs/VLM)
NAVIS CONSULT: Svoja rješenja za brodogradnju šalju i u Kinu
Riječki Navis Consult izvozi 99% svojih usluga izrade tehničke dokumentacije po kojoj se grade najsofisticiranija plovila u brodogradilištima od Njemačke i Engleske do Brazila i Kine. Uspjeh, kažu, zahvaljuju znanju i iskustvu zaposlenika, kojih je trenutačno 93, većinom inženjera, a prosječna je plaća 10.000 kuna. (eč/VLM)
CONTURA: Izrađuju ormar za cipele kojim upravlja iPhone
Contura iz Pleternice godinama je bila jedan od najvećih proizvođača hotelskih vrata, ali kada je taj segment pogodila kriza u građevinarstvu, vlasnik Đuro Jelić brzo se preorijentirao. – Krenuli smo s unikatnim namještajem, a u međuvremenu s austrijskim partnerom počeli izrađivati drvene svjetiljke. Radimo ih za Hilton hotele po cijelom svijetu – objašnjava. Tvrtka ima 20-ak zaposlenih, ali uskoro će taj broj udvostručiti jer se vraćaju u biznis s hotelskim vratima. Za inozemstvo, naravno.– Sada izvozimo gotovo 90% proizvodnje. Stranci plaćaju u dogovorenim rokovima, odnosno 20 dana nakon isporuke, ali traže visoku kvalitetu – ističe Jelić. Jedan od zanimljivijih proizvoda Conture jesu luksuzni ormari za cipele kojima se upravlja preko iPhonea. (ljm)
MAKO: 'Kod nas se u 'špici' radi i u tri smjene
Osječani Mato i Igor Vidović, otac i sin, brzo se prilagođavaju zahtjevima kupaca i kriza u tekstilnoj industriji ne pogađa ih. S poslom su krenuli prije 23 godine s petero zaposlenih, a danas ih je 45. Fokusirani su na trikotažu, a njihova tvrtka Mako u špici radi u tri smjene. Najviše robe odlazi u BiH, Njemačku, Italiju, Švicarsku. (ib/VLM)
LAMEL: Riskirao s kućama na četiri kotača
Proizvodnjom montažnih mobilnih kuća Milan Žugaj iz Petrinje prije 11 se godina upustio u rizik, a danas sve objekte na kotačima njegov Lamel izvozi. Najviše u Austriju i Francusku, a otkad smo u EU, kaže, postupak je jednostavniji pa postaju i konkurentniji. Kuće koje su spremne za useljenje u roku od 24 sata imaju četiri zvjezdice, što stranci prepoznaju. (zs/VLM)
MOBILAR: Preko granice svaki mjesec 15 šlepera robe
Uspjeli smo jer smo se specijalizirali za programe koji se malo proizvode – kaže Mijo Mitrić, vlasnik Mobilara, brodske tvrtke koja 80% svog tapeciranoga namještaja izvozi u Austriju, Njemačku, Belgiju i Nizozemsku. U inozemstvo otpreme 15 šlepera robe mjesečno i zapošljavaju 40 ljudi, a prihod im je oko 15 milijuna kuna godišnje. (vb/VLM)
NEXUS I MULTINORM: Prepoznao ih vrh svjetske autoindustrije
Nexus i Multinorm iz Cerne izvoze 99% proizvoda najvećim svjetskim proizvođačima automobila poput BMW-a, Audija, VW-a. Biznis alatima i strojnom obradom metala pokrenuli su Milan i Alen Magdić, a za uspjeh su presudni bili kvaliteta, rokovi isporuke i ozbiljnost poslovanja. U dvije tvrtke zapošljavaju 160 ljudi. (mf/VLM)
MUVO: Osvojio München i Moskvu
Tvornica komunalne opreme Rasco iz Kalinovca nedaleko od Đurđevca izvozi više od 80% proizvoda. Ralice, posipače soli i kosilice za travu plasiraju većinom u Njemačku, Rusiju, Španjolsku, Veliku Britaniju i Poljsku, a prije godinu dana na tržište su izbacili i MUVO, malo univerzalno vozilo koje može čistiti snijeg, kositi, usisavati lišće ili travu, prati ulice vodom, skupljati smeće, gasiti požare... Ovisno o priključcima, više od sto radnji! Prema riječima operativnog direktora Ivana Franičevića, najpoznatiji je kupac MUVO-a minhenski aerodrom, a ima ih Moskva te norveški grad Bergen. Rasco su, inače, prije 23 godine osnovali njegov otac Frane i Darko Paviša, a danas zapošljava 250 ljudi. Prihodi im godišnje rastu 30-ak posto, a lani su iznosili oko 85 milijuna kuna. Dobit je, pak, bila oko tri milijuna. (zm/VLM)
D&D METAL: Polako, ali sigurno - i sve ode u Norvešku
U posao su krenula njih dvojica, a sada ih je petero. Dogodine planiraju zaposliti još dva radnika. Polako, ali sigurno, moto je Damira Đaniša i Davora Pelivanovića, vlasnika D&D Metala iz Osijeka, koji proizvodi elemente za dječja montažna igrališta za poznatog kupca, norvešku tvrtku Scansis. Suradnju s njima započeli su još 2007. – Godišnje proizvedemo oko 30 igrališta, a kako su nam partneri ponudili da proizvodnju proširimo, planiramo iduće godine krenuti i s aluminijskim golovima – kaže Đaniš. Iako je kriza, problema nemaju. – Važno je prilagoditi se promjenama te odgovoriti zahtjevima tržišta, odnosno kupaca, a pritom poštovati dogovorene rokove – recept je dvojca čija se tvrtka “izlegla” u osječkom Poduzetničkom inkubatoru BIOS, a 2009. preselila u svoj pogon u Gospodarskoj zoni Tenja. (ib/VLM)
PLAMEN: Ovogodišnja im je dobit 20 milijuna kuna
Prije 15-ak godina požeški Plamen bio je na rubu, a onda su uložili u modernizaciju tehnologije kako bi postigli visoku kvalitetu svojih proizvoda, štednjaka, kamina, peći i sl., što im je otvorilo tržište zapadne Europe. Od 190 milijuna kuna vrijednosti proizvodnje, 140 plasiraju u izvoz. Dobit im je ove godine 20 milijuna kuna, a plaće 400 radnika 21% su više od drugih u istoj branši. (ljm)
POISON CITY: Ljekovito bilje i pripravci hit su u regiji
Poison city d.o.o. iz Otrovanca nedaleko od Virovitice već 10-ak godina uspješno izvozi ljekovito bilje, čajeve i proizvode od lavande i kamilice u Italiju, Mađarsku, Češku i zemlje u regiji. Ekologija im je imperativ, a dio mehanizacije sami su izradili kako bi povećali učinkovitost i troškove sveli na minimum.– Nema tajni, temelj uspjeha je puno rada i kvalitetan proizvod – poručuje direktor Mladen Dijaković. Baza im je kamilica: izvoze oko 80 tona godišnje, a zbog velikog interesa u 2014. planiraju i 110. Tvrtka ima četiri zaposlenika te 30-ak kooperanata, a zasad jedini u Hrvatskoj proizvode eterično ulje od kamilice koje završi u proizvodima za njegu te u farmaceutskoj industriji u inozemstvu. Ove godine imali su i prvu berbu lavande, koja završava u eteričnom ulju, mirisnim vrećicama i hidrolatu, mirisnoj vodi koja se koristi za njegu, ali i kao sprej protiv komaraca. Ekološku proizvodnju ljekovita bilja šire i na 3000 sadnica smilja. (ml/VLM)
GRAD EXPORT: Iskoristili šansu i dokazali se u 24 zemlje
Petar Šimić, vlasnik Grad exporta, vinkovačke tvrtke koja proizvodi ukrasne panele za ulazna vrata, ponosan je što 60% proizvodnje odlazi u 24 zemlje EU i okruženja, što im godišnje donosi prihod od 36 milijuna kuna. – Za krize su se tvrtke iz EU okrenule jeftinijim dobavljačima i mi smo iskoristili priliku, a kad su se uvjerili u kvalitetu, nastavili su kupovati od nas – kaže Šimić. (mf/VLM)
ANĐELO: Recept: Usluge nudimo na sajmovima
Vukovarska tvrtka Anđelo, koja se bavi krojenjem i šivanjem gornjih dijelova obuće, cijelu proizvodnju izvozi. – Izvozili smo u Njemačku i Austriju, ali je to prestalo zbog krize, pa smo se prebacili na partnera iz Italije – kaže vlasnica Anica Dorkin. Tvrtka zapošljava 60 osoba, uglavnom žene, a uspjeh mogu zahvaliti tome što redovito obilaze sajmove i nude svoje usluge. (bb/VLM)
KOMET: Ne žele zaostati pa svu zaradu investiraju
U Končarov transformator koji je avionom Antonov 225 prevezen na Filipine ugrađeni su i dijelovi proizvedeni u Kometu iz Preloga. – Radili smo samo tri manje kupole, ništa vrijedno spomena – skromno će Dražen Sinko, direktor te međimurske tvrtke sa 192 zaposlena, koja proizvodi kućišta transformatora i prodaje ih Siemensu, Končaru, njemačkoj korporaciji Alstom... Nedavno su otpremili dva izmjenjivača topline u Australiju i još dva, svaki od 20 tona, u Egipat.– Izvoz je najbolje rješenje za tvrtke koje žele biti uspješne. Najvažnije je osmisliti i izraditi kvalitetan proizvod i na vrijeme ga isporučiti jer se kašnjenje ne tolerira. Mi usto svu zaradu investiramo kako bismo ostali konkurentni. Ako ne investiraš, nemaš šanse opstati jer jednostavno zaostaneš – ističe Sinko. (ibe/VLM)
GRAŠA: Stolci traženi u Engleskoj, ali i Kanadi i SAD-u
Iako imamo puno problema jer hrvatski sustav ne podržava finalizaciju proizvoda u drvnoj industriji, mi radimo upravo to i cjelokupnu proizvodnju izvozimo – riječi su Željka Graše, vlasnika istoimene tvrtke iz Prilišća nedaleko od Karlovca. Sa 13 zaposlenih Graša ima organiziranu proizvodnju stolaca, a cijeli proces, od drveta u šumi do isporuke gotove robe, obavljaju sami. Trupce prevoze na svoju pilanu vlastitim kamionom, zatim uz pomoć strojeva proizvode sve dijelove stolaca, koje na kraju i sastavljaju. U proizvodnom procesu nalazi se i sušara za koju koriste samo otpadni materijal s pilane i iz proizvodnje. Oko 60% ukupne proizvodnje plasiraju na tržište u Engleskoj, a stolci iz Prilišća odlaze i u Kanadu i SAD. – Riječ je o iznimno zahtjevnom tržištu, a osobno sam jako zadovoljan što već godinama nismo imali nikakve prigovore na kvalitetu naših proizvoda. Ipak, sve što ondje uspijemo prodati podložno je ogromnoj konkurenciji proizvođača iz cijelog svijeta – zaključuje Graša. (zb/VLM)
DUNDO PROMET: Od limarske radionice do tvorničke hale
Marjan Dunaj, vlasnik metaloprerađivačke tvrtke Dundo promet iz zagorskog Radoboja, počeo je u limarskoj radionici, a onda sagradio tvorničku halu u Jazvinama kraj Krapine. Imao je sreću, kaže, kad je našao stalnog kupca u Austriji, kompaniju TGV iz Linza. Danas tvrtka ostvaruje 30-ak milijuna kuna prihoda, od čega 90% u izvozu. U tvornici radi 40-ak ljudi, a neto je plaća u prosjeku 5200 kuna. (br)
Takvim ljudima koji izvoze treba oprostiti porez ili PDV ili ih nagraditi onoliko koliko su izvezli robe još im toliko dati da se šire ,a ne gubitnicima jer oni će stalno biti gubitnici