Paradoks hrvatskog vodoopskrbnog sustava: U Lici redukcije, a Pag i Rab troše na privatne bazene

Hvalimo se vodenim resursima ali kao i sve otići će i oni zna se kamo zbog pametnih koji njima upravljaju. Hrvatska sposobnost na djelu.

Direktorom Hrvatskih voda i šuma te ministrima koji upravljaju tim resursima ne postaje se po ključu stručnosti već po partijskoj knjižici i rodijačkim vezama tako da je ovo logičan razvoj sitiacije .... šume nam režu i odvoze Slovenci Talijani Egipćani i td, drvno prerađivačke industrije gotovo i nemamo a za vode samo je pitanje vremena kad će ju kupiti i monopolizirati stranci jer će se tamo nekom direktoru ili ministru omiliti pinka .. . .

dokaz da ne postoji kontolora nikoga i nicega a to se desi kada na Balkanu dode "demokracija"

Ne kužim frku drugi tjedan 6dana kiše neka napune štetne, gusterne i bunare

....upravo gledam kako je pored Krke samo makija. Zašto se ne navodnjava? Raslo bi sve i svašta..izvozilo ...radna mjesta

izvori su vlasništvo države. to što je na području nekog grada općine više izvora ne znači ništa. sagraditi vodovod nije velika stvar, 21. je stoljeće. ali je problem ako imaš na 20 km vodovodne mreže 15 potrošača, u rangu vikendaša. troškove treba platiti, amortizacija, i slične egzibicije. sjever države je samodoprinosom gradio vodovode i ceste, slavonci i dalmatinci ne. zato su sjevernjaci danas kažnjeni jer im hrvatske vode daju mali postotak pomoći, dok ovi 'slabije razvijeni' od države dobiju skoro sve badava. lokalna samouprava nema što raditi po pitanju vodoopskrbe, kad je to maknuto iz komunalnog gospodarstva, postoje javni isporučitelji, u biti distributeri kao i svaki drugi, koji posluju na tržištu, propisani je način određivanja cijene vode, gradovi i općine nemaju gotovo nikakav utjecaj, osim naravno postavljanja direktora, a koji opet mora raditi u interesu poduzeća. ako nemate novca ne možete graditi. ako je voda preskupa pada politika u selu. ako je malo stanovnika, mali su i prihodi.

Vodu koja se šalje u turistička područja treba naplaćivati po turističkim cijenama. Mnogi turistički ugostitelji pravdaju svoje cijene kave posebnim lokacijama, atmosferom ... ali u tim kavama je 99% vode. Dakle, ako žele dobivati vodu na te svoje lokacije neka ju plate ličanima po takvim cijenama.

Hrvatska i je zemlja paradoksa

Uz promjenu klimatskih uvjeta dolazi do značajnih promjena (poremećaja) u globalnoj cirkulaciji vodenih tokova pa i onih podzemnih koje ne vidimo. Podzemni nivoi (Wasserspiegel) rapidno opadaju i to za nekoliko metara u tridesetak proteklih godina. Primjećujemo da se one floskulele o Hrvatskoj tobože najbogatijom vodom više ne objavljuju. Zamijenile su ih slike suhih korita, pojedinih redukcija potrošnje vode, a o mnogim suhim bunarima da se ne govori i to onima uz velike vodotokove. Problem nije prolaznog karaktera kojega može riješiti dobra kiša već se uočava višegodišnji kontinuitet premještanja globalnih vodotokova. No Hrvatska kao bogata zapadna zemlja članica EU, NATO-a i Schengena sigurno pomno prati razvoj događaja i poduzima sve da se građanstvo na vrijeme pripremi na nadolazeću nestašicu.